U slučaju da niste primijetili niti jednu pogrešku u uvodnim rečenicama, vrijeme je da ponovite gradivo i podsjetite se nekih gramatičkih pravila vezanih za glagole.
Glagoli se prema predmetu radnje dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne. Prijelazni su oni koji uza se imaju izravni objekt, tj. objekt u akuzativu (gledati film), neprijelazni nemaju objekt ili on nije u akuzativu (hodati ulicom, hodati po ulici), a povratni imaju povratnu zamjenicu odnosno česticu se (češljati se, rukovati se). No nećemo duljiti s teorijom...
Pročitajte i ovo
Nećemo se tako razgovarati
Za početak sjednite i udobno se smjestite jer slijedi niz primjera u kojima se griješi i koje lektori baš i ne vole. Nemojte se sjesti jer to nije pravilno. Isto tako nemojte ni ustati se ili leći se. Želite li učiniti bilo što od toga, samo izbacite se – treba reći sjesti, leći i ustati.
Još jedan glagol uz koji se nepotrebno dodaje se jest glagol plakati. Vjerojatno ste nekada negdje čuli da su se djeca plakala ili da se netko plače bez razloga. I u ovom slučaju pravilno je bez se – plakati, ja plačem, djeca plaču…
Nećeš se tako razgovarati sa mnom! rečenica je koju su mnogi vjerojatno čuli od starijih tijekom odrastanja. Ipak, i da ste znali da tako nije pravilno reći, vjerujem da ne biste proturječili onome tko vam ju je uputio.
Pročitajte i ovo
Naravno, sve navedeno vrijedi za hrvatski standardni jezik i situacije u kojima se zahtijeva njegova upotreba, kod kuće (se) slobodno možete razgovarati kako hoćete.
Stalno žurimo, previše brinemo…
Ima i suprotnih primjera – kad oduzimamo česticu se glagolima uz koje treba stajati. Takvi su brinuti, skrbiti, žuriti, kolebati, koristiti.
Ne bismo trebali govoriti da žurimo na predavanje, brinemo o bolesnim roditeljima ili skrbimo o obitelji, pravilno je: žurimo se na predavanje, brinemo se o bolesnim roditeljima i skrbimo se o obitelji.
Pročitajte i ovo
Ako smo neodlučni, onda ćemo reći da se kolebamo. A iako se u govoru glagol koristiti uz akuzativ toliko proširio, standard propisuje da je on povratan – koristimo se računalom, raznim pogodnostima i sl., a ne koristimo računalo i razne pogodnosti.
Hvala, ali ne, hvala!
Rekli bi mnogi da je lijepo i pristojno zahvaljivati se. I doista često možemo čuti kako se ljudi zahvaljuju na mnogočemu. No postoji jedan problemčić u tome, a njega će zamijetiti oni koji razlikuju nijanse u hrvatskom jeziku – ako ste tako rekli, vrlo je moguće da ste napravili jezičnu pogrešku.
Ne možemo reći da je nepravilno zahvaliti se – jer je taj glagol sasvim legitiman i znači 'pristojno odbiti, reći ne'. Želite li pak nekomu reći hvala, onda je dovoljno zahvaliti (bez se). Dakle, postoje glagoli zahvaliti i zahvaliti se, a koji ćete odabrati, ovisi o situaciji i vašim željama. Ako se zahvalite pogrešnoj osobi (koja zna razliku između tih dvaju glagola), mogli biste ostati bez onoga što ste trebali dobiti.
Niz je glagola kojima se značenje mijenja ako im dodamo se. Ako imaju se, glagoli su povratni, a u slučaju da uz njih ne dolazi se, zahtijevaju dopunu u akuzativu i tada su prijelazni.
Kad ste umorni, vjerojatno ćete se odmoriti, a ako ste previše trčali, odmorit ćete noge. Ni sa selidbom nije svejedno – možete se seliti (preseliti, odseliti), ali isto tako možete seliti stvari na drugo mjesto. Muškarci se mogu oženiti, ali roditelji mogu oženiti sina.
Nakon što ste sve ovo znanje usvojili, odmorite se i uživajte u vikendu. Zahvaljujem na pozornosti!
