Jeftini med koji vidimo na policama i hrvatskih trgovina, u staklenkama na kojima nije navedeno porijeklo - masovno se kupuje, a da kupci većinom nisu svjesni što se u staklenkama zapravo nalazi.
Pročitajte i ovo
Med je sladak, gust, viskozni, tekući ili kristaliziran proizvod što ga medonosne pčele proizvode od nektara cvjetova medonosnih biljaka ili od medne rose. Međutim, udio tog proizvoda u pojedinim se staklenkama nalazi samo u minimalno propisanim tragovima dok su ostalo primjerice šećeri iz drugih biljaka poput šećerne repe.
To se prvenstveno prepoznaje po cijeni, pa Hrvatski pčelarski savez prijavljuje takve proizvode nadležnim inspekcijama. Ali ako je pčelinji med u staklenci zastupljen u minimalnoj količini koja je propisana, neće biti uklonjen s polica.
Med kojem je navedeno porijeklo obično je upravo ono što bi med trebao biti, ali med uvezen s dalekog istoka sumnjivog sastava ruši mu cijenu, pa se narušava i njegova proizvodnja.
Stoga je odbor Europskog parlamenta zadužen za poljoprivredu usvojio izvješće pod nazivom ''Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a''. U izvještaj je uključen i amandman hrvatske europarlamentarke Marijane Petir, s prijedlogom Europskoj komisiji da počne istraživati praksu pojedinih proizvođača kako bi se, ako je to moguće, pokrenuo antidampinški postupak.
EU uvozi čak 25% meda, zbog čega su pčelari u teškoj situaciji, a potrošači zbog loše kvalitete uvezenog meda i postojećih propisa nisu dobro informirani o tome što zapravo kupuju.
Petir objašnjava da je ključni problem europskog pčelarstva veliki uvoz patvorenog meda, posebice iz Kine, što je između ostalog prepolovilo cijenu meda u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj.
S obzirom na cijenu i kvalitetu, sumnja se da je med koji dolazi iz Kine patvoren, odnosno da se proizvodi iz raznih šećernih sirupa, kao što su na primjer kukuruzni slad ili šećerne repe. To su sumnje koje će Europska komisija, ako se uhvati s tim u koštac, morati dokazati.
Porijeklo meda bit će obvezno navesti od 2019. godine, a u Savezu rade na projektu nacionalne staklene ambalaže za med. Stvaranjem prepoznatljive ambalaže omogućilo bi se potrošačima da kupuju kvalitetan domaći proizvod.
Zbog patvorina je Komisiji napomenuto kako treba izmijeniti Direktivu o medu i uvesti jasno označavanje meda navođenjem na etiketi zemlju ili zemlje iz kojih potječu vrste meda korištene u proizvodnji konačnog proizvoda te navođenjem tih zemalja redoslijedom koji odgovara omjerima korištenim u konačnom proizvodu.
U Hrvatskom pčelarskom savezu navode da su nabavne cijene meda iz uvoza izrazito niske u odnosu na otkupne cijene meda primarnih proizvođača pčelara u Republici Hrvatskoj. Broj se košnica povećava, ali se prinos po košnici smanjuje.
''Cijene meda iz uvoza u trgovačkim centrima na akcijama od 29,99 kuna ne pokrivaju ni troškove proizvodnje, a o profitu ne možemo uopće govoriti. Cijene domaćeg meda su različite, ovisno o vrsti i području s kojeg dolaze. Dalmatinski med postiže višu cijenu od kontinentalnih. Cijene meda kreću se od 50 do 90 kuna ovisno o vrsti i porijeklu. Nema dobrog i lošeg meda ako je prirodan'', kažu u Hrvatskom pčelarskom svezu za DNEVNIK.hr.
Ivan Bračić, predsjednik Grupacije za pčelarstvo Hrvatske gospodarske komore za portal DNEVNIK.hr osvrnuo se na navode o dampingu cijena meda iz Kine: ''EU je dugi niz godina značajan uvoznik meda, i to najviše iz Kine, pa je to i sada tako. Jesu li cijene meda iz Kine dampinške, ne mogu reći jer nemam potrebne parametre, prvenstveno prodajne cijene meda na kineskom tržištu. Vjerujemo u mjere Europske komisije, i mi u Hrvatskoj želimo i očekujemo poštenu tržišnu utakmicu.''
U četvrtak se u Bruxellesu održava sastanak djelatnika zaduženih za javno zdravstvo, na kojem će biti riječ upravo o patvorinama meda na europskom tržištu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, što se tiče proizvodnje meda u Hrvatskoj vidi se veliki pad - 2015. proizvedeno ga je 11.477 tona, a 2016. 8677 tona. Na naše tržište 2015. uvezene su 962 tone, a 2016. godine 1582 tone meda. Najviše ga je uvezeno iz Kine 2016. godine - čak 676,9 tona, a prvi sljedeći izvoznik meda u Hrvatsku po tonaži bila je Španjolska sa 342,8 tona.
''Zadnjih pet godina povećava se uvoz meda i dosegao je otprilike 1500 tona u 2016. godini. U tom uvozu sudjeluju trgovački lanci s cca 30% i pčelarske tvrtke ostatak uvoza. Pčelarske tvrtke dio uvezenog meda izvezu, i to oko 20% uvezene količine. Uvoz se značajno povećao zbog, pet godina zaredom, loših vremenskih uvjeta te zbog neriješena statusa u otkupu meda u Hrvatskoj. Neriješeni status očituje se kroz problem sigurnosti hrane i registraciju proizvođača proizvoda životinjskog podrijetla. Uvoz je bio na prvom mjestu iz Kine, dok je u 2017. godini najveći uvoz iz Španjolske, Poljske i na trećem mjestu Kina'', objasnio je Bračić razloge uvoza.
Iako s temom ovog članka nema izravne veze, valja podsjetiti kako je sumnje na kineski damping cijena istaknula i austrijska tvrtka Strabag nakon što je uložila službenu žalbu na odluku Hrvatskih cesta da Pelješki most gradi kineski konzorcij.
Strabag optužuje tvrku China Road and Bridge Corporation da je koristila dampinške cijene te da su zbog velikog interesa Narodne Republike Kine da uđe na tržište Europske unije primali državne potpore, što Austrijanci ocjenjuju protivnim pravnoj stečevini Europske unije. Žalbu s istom sumnjom uložio je i treći ponuđač, talijansko-turski konzorcij sastavljen od tvrtki Astaldi i IC Ictas.
Europska komisija pozvana je sada da se pozabavi nepoštenom praksom kineskih proizvođača meda. Komisija je proteklih godina u konkretnim slučajevima pokazala da kada utvrde nepoštenu praksu - naplaćuju visoke kazne.
