O tom zahvatu, uz ravnatelja riječkog KBC-a Davora Štimca, danas su na presici u Rijeci govorili i gostujući stručnjak iz Njemačke Peter Malfertheiner, predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku mikrobiologiju Maja Abram, pročelnica Zavoda za gastroenterologiju Sandra Milić i specijalistica gastroenterologije Irena Krznarić Zrnić.
Pročitajte i ovo
Transplantacija je obavljena u suradnji s profesorom sveučilišta u Magdeburgu i direktorom edukacijskih programa Europske asocijacije za gastroenterologiju, endoskopiju i nutriciju Peterom Malfertheinerom, nakon što je takav zahvat prije dvije godine prvi puta obavljen u Magdeburgu.
Prijenos fekalne mikrobiote napravljen je u bolesnice iz Ogulina, koja je imala teški oblik upale debelog crijeva uslijed infekcije s Clostridium difficile, nakon što je bolovala od upale pluća, a infekcija se razvila kao posljedica primjene antibiotika. Davalac je bila bolesnici nepoznata, mlada osoba kod koje su provedena sva potrebna testiranja, a metoda je primijenjena u dva navrata u razmaku od tjedan dana, apliciranjem pripravka stolice putem kolonoskopa.
Dr. Štimac za Novu TV: "Radi se o jednom prirodnom transferu"
Ovim je povodom ravnatelj riječkog KBC-a gostovao i u Vijestima Nove TV.
Doktore Štimac, možete li nam pojasniti što zapravo podrazumijeva transplantacija fekalne mikrobiote?
"Radi se o transferu crijevne flore, dakle pacijentu koji je bolestan transferiramo crijevnu floru zdrave osobe. Znači, to je davatelj koji je prethodno prošao određena testiranja i pokazano je da je u potpunosti zdrav. Takva osoba je davatelj i ona prenosi svoju crijevnu floru osobi koja je bolesna. U ovom slučaju to je bila 84-godišnja osoba. Transfer je izvršen putem kolonoskopskog pregleda, na način da je tako modificirana stolica, odnosno crijevna flora prebačena iz davatelja u primatelja".
Koliko je kompliciran taj zahvat i u kojim se slučajevima preporučuje?
"Ja bih rekao da zahvat nije naročito kompliciran, međutim on je i u europskim zemljama počeo se provoditi tek posljednjih godina. Na neki način, radi se o jednom prirodnom transferu. Zahvat traje 15-ak minuta, međutim same pripreme za zahvat su nešto veće. Kreću od same edukacije onih koji sudjejluju u tom programu, radi se o timskom radu, uključeni su osim gastroenterologa i endoskopičara i mikrobiolozi, ali u ovom trenutku je osnovna indikacija upravo ono što je i bilo kod ove gospođe - infekcija bakterijom Clostridium difficile koja je dovela do vrlo ozbiljnih promjena u njezinom izgledu crijeva, odnosno crijevne sluznice".
Jesu li ovakvi slučajevi u porastu i zašto?
"Danas, s obzirom na veliku izloženost antibioticima i bakterijama, takvi slučajevi jesu u porastu i upravo to je razlog što na neki način težimo prirodnom liječenju. Dakle, broj infrahospitalnih infekcija raste i prirodni put je nešto što je sasvim sigurno budućnost i mislim da će broj ovih zahvata rasti jer rastu u ovom trenutku in u Europi. Sasvim je sigurno to budućnost i mi smo ponosni da smo prvi centar u ovom području koji je proveo takav zahvat".
Što ovaj uspjeh znači za riječku bolnicu i naravno za buduće pacijente?
"Mi smo uvjereni da je to još jedan iskorak. Ja bih rekao da metoda koja nije skupa, koja je prirodna, koja na neki način omogućava ljudima izbjegavanje i korištenja nekih i potencijalno štetnih lijekova je sasvim sigurno budućnost medicine. To je danas zahvat koji u svijetu i Europi se počeo provoditi i drago nam je da smo na tragu toga i da narednih mjeseci očekujemo pacijente iz ostalih krajeva Hrvatske koje ćemo u ovoj indikaciji liječiti".
Imamo li mi dovoljno stručnjaka koji se bave ovim područjem?
"Jabih rekao da ima. Mi surađujemo i s drugim ustanovama - i u KBC-u Zagreb i kod nas postoji niz stručnjaka koji se bave ovim područjima, a i u drugim kliničkim bolnicama. To su stručnjaci iz područja gastroenterologije, infektologije, mikrobiologije... Dakle, timski rad i multidisciplinarnost, a ono što je važno jest da prvi koji se počinju time baviti su školovani u inozemstvu i da su putem stipendija koje dodijeljujemo na neki način naučili raditi ono što svijet radi već nekoliko godina".
Opisan u Kini još prije 1700 godina
Kako je rečeno, transplantacija fekalne mikrobiote ili prijenos fekalne mikrobiote oblik je liječenja infuzijom tekućeg filtrata stolice zdravog davatelja u crijevo primatelja, kako bi se normalizirala crijevna flora, odnosno prijenosu posebno obrađene stolice od zdravog donora primateljima koji pate od teške infekcije i bolesti probavnog trakta , a otporni su na antibiotike. Poremećaj crijevne flore primatelja najčešće je posljedica primjene antibiotika i uzrok razvoja infekcije bakterijom Clostridium difficile. U osnovi patogenog mehanizma je suzbijanje normalne crijevne flore, zbog čega dolazi do prerastanja te patogene bakterije. Zbog česte primjene antibiotske terapije, osobito u bolničkim uvjetima, incidencija infekcije sa Clostridium difficile posljednjih je desetljeća u porastu.
Koncept fekalne mikrobiote u liječenju gastrointestinalnih poremećaja ljudi uslijed trovanja hranom opisan je još u Kini prije 1700 godina, a primjena u veterini spominje se u 17. stoljeću. Primjena u liječenju teške upale crijeva opisana je još 1958., ali je rutinska primjena zaživjela u svijetu tek posljednjih desetak godina.
Fekalna mikrobiota je prirodna metoda kojom se postiže normalizacija različitosti crijevne flore u pacijenata oboljelih od infekcije s Clostridium difficile difficile, sa stopom kliničkog izlječenja većom od 85 posto. Tekući filtrat stolice može se primijeniti putem uske savitljive cijev, koja se plasira kroz nos u želudac odnosno dvanaesnik ili tijekom pregleda debelog crijeva izravno u debelo crijevo, a moguća je primjena u obliku klizme ili kapsula.
Najčešća i jedina službena indikacija je opetovana ili teška infekcija crijeva, no metoda fekalne mikrobiote je pokazala rezultate i u liječenju funkcionalnog poremećaja i upalne bolesti crijeva. U tijeku su studije o primjeni u više bolesti, od debljine i metaboličkog sindroma, do neuropsihijatrijskih oboljenja poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i autizma. Dio regulatornih tijela u svijetu tretira suspenziju fekalne mikrobiote kao lijek, a dio kao oblik transplantacije tkiva. Postupak fekalne transplantacije relativno je tehnički jednostavan i ne iziskuje testiranje podudarnosti, kao što je to slučaj u klasičnim transplantacijama organa, a u liječenje je uključen tim koji čine gastroenterolog, mikrobiolog i infektolog.
Iz riječkog KBC-a naglašavaju da crijevna mikrobiota zbog svoje složenosti ima potencijala utjecati na mnoštvo fizioloških funkcija, uključujući metabolizam, imunitet i neurološki razvoj te da ima još dosta neodgovorenih pitanja, koja se odnose na probir i odabir davatelja, standardizirane protokole i dugoročnu sigurnost. Davatelji stolice su zdravi dobrovoljci, najčešće iz bolesnikove neposredne okoline, koji ispunjavaju potrebne kriterije. (Hina)
