Vlada je za sljedeće tri godine pčelarima namijenila 44 milijuna. To je učinila kako bi se očuvale pčelinje zajednice, a potrošačima ponudila domaća kvaliteta. O kvaliteti meda i stvarima koje svaki potrošač može sam uočiti razgovarali smo sa stručnjacima iz laboratorija za kontrolu kvalitete meda.

Galerija


Tisuće i tisuće uzoraka hrvatskog meda već godinama prolazI kroz ruke Andreje Babić, koja radi u križevačkom laboratoriju za kontrolu kvalitete meda.

Vezani članci Pčelarski sajam u Gudovcu (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Uvozni med stvara sve više problema: Lošiji je po kvaliteti, ali sve je jeftiniji Slika nije dostupna Može li ovaj hrvatski proizvod pokoriti svjetsko tržište?

Pravi med, objasnila je Babić, trebao bi se kristalizirati: "Obično nekakvih mjesec, dva, tri nakon vrcanja najnormalnije je da se počinje kristalizirati."

Radi li se o pravom medu, dakle, svaki potrošač može sam uočiti. S druge strane, kvaliteta se može utvrditi samo laboratorijskom analizom vode, kiselosti i šećera.

No to nije sve: "Imamo tri vrsna kušača, a i ja povremeno uskočim", rekla je Babić. Svi oni analiziraju i posebno označeni "med hrvatskih pčelinjaka".

"Radi se o dobrovoljnom i besplatnom sustavu označavanju u okviru kojeg svi korisnici imaju besplatnu analizu", rekao je Ivica Vranić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Uvedena je i nacionalna staklenka i svaka je označena brojem.

"Prodano je više od 280 tisuća staklenki. Uključeno je 700 pčelara, a nadam se da će ih biti više i da je ovo prvi korak", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Oko 8000 hrvatskih pčelara godišnje proizvede oko 8000 tona meda. Sve ostalo dolazi iz uvoza.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr