Britanska meteorološka služba Met Office najavila je kako se u Britaniji za četrdesetak godina očekuje osjetno spuštanje temperatura, odnosno mini ledeno doba. Njihova klimatološka služba Hadley Centre, koja sagledava dugoročne prognoze, priopćila je da postoji 15 do 20 posto šanse da bi se Britanija mogla hladiti na temperaturama kakve su bile između 1645. i 1715. godine, u razdoblju kada se zamrznula Temza.
Predikcija je napravljena brojanjem sunčevih pjega, koje ukazuju na solarnu aktivnost, a njihov broj sugerira da sunce ulazi u hladniju fazu.
Očekuje se da će efekt hlađenja biti najjači u sjevernoj Europi, Velikoj Britaniji i sjevernim dijelovima Amerike, posebno tijekom zimskog perioda. Na primjer, u sjevernoj Europi, temperature bi se u prosjeku mogle sniziti od 0,4 do 0,8 stupnja.
Bit će potrebno više tisuća godina za oporavak od klimatskih promjena
Britanske kompjuterske simulacije predviđaju da će veliki pad solarne aktivnosti, poremetiti vjetrove te da će hladan zrak s Arktika usmjeravati prema jugu.
Klimatologinja Sarah Ineson, kaže da će ovakav solarni utjecaj samo djelomično promijeniti globalno zagrijavanje koje očekujemo zbog klimatskih promjena. Upravo to ističe i hrvatski klimatolog Krešo Pandžić.
'Točno je da se Sunčeva aktivnost mijenja pa su poznati 11-godišnji ciklusi porasta Sunčeve aktivnosti, mjerena brojem tzv. Sunčevih pjega. Međutim, dosadašnja istraživanja nisu pokazala znakovitu povezanost te aktivnosti s promjenom srednje globalne temperature u prizemnom sloju atmosfere ili površinske temperature mora.
Osim 11-godišnjih, ne isključuju se i drugi kvazi-periodični ciklusi, duljih perioda, pa i u vezi s tim dugoperiodične varijacije globalne klime na Zemlji. Međutim još uvijek ne postoje čvrsti dokazi za to, sve je još uvijek na razini teorije klime.
Postoje i druge teorije dugoročnih promjena klime, kao što je Milankovićeva astronomska teorija klimatskih promjena vezana za promjenu elemenata vrtnje Zemlje oko Sunca s ciklusima od 10 pa do 100 tisuća godina. Ona je i djelomice dokazana jer u određenoj mjeri objašnjava smjenu ledenih i međuledenih doba.
Pored, teorija 'dugoročne' promjene klime, recentna teorija globalnog zatopljenja zasniva se na efektu staklenika koji se vezuje za porast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi zbog djelovanja čovjeka.
Globalni atmosferski modeli su u stanju, s velikom vjerojatnosti, procijeniti da će doći do daljnjeg globalnog zatopljenja ako i dalje koncentracija stakleničkih plinova bude rasla.
Postoje prirodna kolebanja klime koja su još i pojačana globalnim zatopljenjem. Ta kolebanja se mogu procijeniti za nekoliko mjeseci unaprijed. Bila bi senzacionalna vijest da se to može učiniti za 40-tak godina unaprijed (izuzetak je recentno globalno zatopljenje, koje nije ujednačeno za čitavu Zemlju). Također, primjerice, prema astronomskoj teoriji klimatskih promjena, moglo bi se eventualno očekivati ledeno doba za 20-tak tisuća godina. Još uvijek je to samo teorija ne tako pouzdana kao recentna teorija globalnog zatopljenja (za idućih stotinjak godina)', napominje Pandžić.
Dakle, unatoč manjem broju sunčevih pjega što bi moglo donekle spustiti prosječnu temperaturu tijekom zime, to neće zaustaviti globalno zagrijavanje i klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
NestašicaNavala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro"
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
Službe na terenuVIDEO Ozbiljan incident na londonskom aerodromu: Heathrow preplavile hitne službe, ima ozlijeđenih
