Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) danas je u prigodi praznika rada predstavila Izjavu 'Kriza i napredak suvremenoga hrvatskog društva' u kojoj ocjenjuje da je sadašnja kriza bitno moralna kriza, a široj je javnosti postala vidljiva najprije kao financijska, zatim gospodarska i socijalna, a onda i politička kriza.
Dan maturanata
Pripremite se na opsadu grada: Ovom trasom će se kretati kolona, sve će pratiti hitne službe
Čiji je poglavar?
Jeste li znali da papa nije Katolik?
MIROVINSKA REFORMA
Umirovljenicima stiže proljetni poklon, evo kada sjeda na račun: "To je premalo"
U Izjavi, koju su predstavili predsjednik i tajnik te komisije sisački biskup Vlado Košić i Gordan Črpić, ističe se da ima dovoljno razloga gajiti nadu oslanjajući se i na svjetovne institucije društva, ali da je obitelj prva institucija na koju se moramo s pouzdanjem osloniti. U izjavi se napominje kako su kršćani ljudi okrenuti budućnosti pa je iz takva usmjerenja moguće trijezno živjeti sadašnjost ne zaboravljajući prošlost. 'Bez razumijevanja slijeda povijesnih događaja, bez povijesnog pamćenja i bez identiteta ostajemo zarobljeni u besperspektivnoj sadašnjosti u kojoj jedini kriterij ostaje povećanje ugode i smanjenje neugode', stoji u izjavi.
Komisija smatra kako je kriza koja nas pogađa bitno moralna kriza, koja je široj javnosti postala vidljiva najprije kao financijska, potom gospodarska i socijalna, pa politička kriza. 'Stanje u hrvatskom društvu je prilično depresivno, a sve je i snažniji osjećaj ugroženosti', kaže se i dodaje kako je Hrvatska u institucionalnom previranju, koje otežavaju pritisci pojedinih susjeda, potreba ustavnih promjena i perspektiva odlučivanja o pristupu EU. U društvu je razina snošljivosti i povjerenja sve niža, a u javnosti i medijima uvriježio se vulgarni govor netolerancije, uzajamnih diskvalifikacija i optužaba, ocjenjuje Iustitia et pax.
Prosvjedi i štrajkovi te očajnički štrajkovi glađu očekivan su odgovor naših bližnjih koje je zahvatila ekonomska i socijalna kriza, navodi se i upozorava da takvo stanje srozava povjerenje u državne i društvene ustanove, ali i međusobno povjerenje. 'Kao građani hrvatske države držimo da ima dovoljno razloga gajiti nadu oslanjajući se i na svjetovne institucije našeg društva', ističe se i dodaje kako je obitelj prva institucija na koju se moramo s pouzdanjem osloniti. Hrvatska obitelj je opstala snagom svoje unutarnje vrijednosti pa se na nju može osloniti i u sadašnjoj krizi dajući joj ponovno čast, autoritet i prostor odgoja, duhovnosti i solidarnosti.
U njezinoj afirmaciji vidimo, ističe se u izjavi, velik prostor za djelatan utjecaj na smanjenje maloljetničog nasilja, endemske korupcije i nezakonja, navodi se i dodaje kako je potrebno temeljitije preurediti i snažnije razvijati hrvatski obrazovni sustav te razgrađivati naslijeđenu antiintelektualnu i antiprofesionalnu klimu u hrvatskom društvu. 'Teret krize ne može snositi samo država nego i lokalne zajednice, županije, općine i gradovi kao i vjerske zajednice i građanske udruge', navodi komisija i dodaje kako je solidarnost svih moguće graditi jedino ako se potakne svijest povratka umjerenosti u svemu.
Kao primjer štednje i praksu umjerenosti moraju, ističe se, ponajprije, kao ljudi nade, pokazati kršćani. Hrvatsko društvo prijeko je potrebno razvijati u pravcu poštivanja jednakosti i zakonitosti, solidarnosti i trijezne umjerenosti, poštujući postupnost i oslanjajući se na ono što je dobro u pojedinim institucijama, kaže se i izjavi. Kriza je jedinstvena prilika za snažne promjene, a povratak na staro, navodi se, vodio bi u još težu krizu, pa komisija posebno ističe snagu prijateljstva, koja još živi u našem narodu. Napominje kako bi priznanje i posvješćivanje te snage mogao biti snažan izvor dobra života i veće solidarnosti u Hrvatskoj. (Hina)