Umjesto širenja protuzračne obrane dodavanjem novih lansera na tlu novi njemački dron Cobra 600 koristi drukčiji pristup, u kojem protuzračni projektil približava prijetnji. Sustav koji je tvrtka Diehl Defence prvi put javno predstavila na ovogodišnjem zrakoplovnom sajmu ILA Berlin spaja višekratno uporabljiv mlazni dron i projektil zrak-zrak IRIS-T, stvarajući zračnu nadogradnju postojećih mreža protuzračne obrane.
Poznat i pod nazivom Airborne Launching and Attack System (AirLAS), program Cobra 600 pokrenut je 2025. godine. Dron je namijenjen djelovanju uz kopnene sustave protuzračne obrane IRIS-T SLM i IRIS-T SLS, a ne samostalno. Njegova je osnovna zadaća prenijeti presretački projektil IRIS-T znatno dalje od dosega klasičnih lansera prije njegova lansiranja prema dodijeljenom cilju, piše portal The War Zone.
Zračni nosač projektila
Platformu drona razvija njemački zrakoplovni start-up Polaris Raumflugzeuge. Letjelica ima deltasto krilo s okomitim stabilizatorima na vrhovima krila. U prikazanoj konfiguraciji pokreću je dva mikroturbomlazna motora JetCat-P1000-PRO, iako konstrukcija omogućuje ugradnju do četiri motora.
Dron i projektil povezani su standardnim nosačem kakav se koristi na borbenom zrakoplovu Eurofighter. S projektilom IRIS-T, Cobra 600 može dosegnuti približno 402 kilometra. Za usporedbu, projektili IRIS-T lansirani sa zemlje u pravilu imaju domet od oko 40 kilometara u sustavu SLM odnosno približno 13 kilometara u sustavu SLS.
Za razliku od klasičnog projektila zemlja-zrak, Cobra 600 žrtvuje brzinu radi duljeg boravka u zraku. Može patrolirati određenim područjima i čekati pojavu prijetnji prije pokretanja napada.
Način djelovanja
Sustav se u sadašnjem obliku oslanja na povezanu kopnenu mrežu protuzračne obrane za otkrivanje i identifikaciju ciljeva. Putem podatkovne veze operateri usmjeravaju dron prema području na kojem se nalazi cilj, nakon čega projektil IRIS-T vlastitim slikovnim infracrvenim tražilom zahvaća i napada metu.
Sam dron nema namjenske senzore za otkrivanje ciljeva osim tražila ugrađenog u projektil. U budućnosti bi se mogli dodati dodatni infracrveni senzori ili drugi sustavi za pouzdaniju potvrdu cilja prije lansiranja projektila.
Budući da Cobra 600 u velikoj mjeri ovisi o vanjskim podacima o cilju, sigurna komunikacija igra ključnu ulogu u djelovanju tog sustava. Upravljanje izvan izravne vidljivosti potencijalno bi se moglo održavati putem satelitskih komunikacijskih sustava.
Razvoj i namjena
Cobra 600 već je obavila početna letna ispitivanja s projektilom IRIS-T. Razvoj se ponajprije financira industrijskim sredstvima, iako je najmanje jedna strana država već uložila u program.
Borbena iskustva stečena uporabom sustava IRIS-T u Ukrajini očito su utjecala na razvoj tog koncepta. Cobra 600 odražava rastuću potrebu za cjenovno pristupačnijim načinima širenja protuzračne obrane te omogućuje premještanje sposobnosti lansiranja projektila znatno bliže području djelovanja nego što to mogu klasični kopneni lanseri.
-
kontroverzni poduzetnikMladiću iz afere s lažnim COVID testovima nisu mogli pomoći u bolnici: Obitelj otputovala po tijelo
-
Jao…Pogledajte kako veslaju turiste u Baškoj Vodi: "Nije stvar u novcu, ne razumijem te ljude"
-
prelijepa glumicaPreminula ikona jugoslavenskog filma: Tito ju je obožavao, a zadnje dane živjela je u teškim uvjetima
