Ruke, ilustracija
Ruke, ilustracija Foto: Getty Images

Nova studija hrvatskih zdravstvenih stručnjaka pokazala je da deklaracije na kozmetičkim pripravcima često zavaravaju korisnike jer na navode neke potencijalno štetne sastojke te zatražila nova istraživanja toga utjecaja i veću kontrolu deklaracija.


Šest stručnjakinja i stručnjaka analiziralo je 66 kozmetičkih uzoraka i rezultate objavilo u članku novog broja Hrvatskog časopisa zdravstvenih znanosti, koji izdaje Sveučilište u Splitu.

Utvrđeno je značajno odstupanje između deklariranih i analiziranih sastojaka u kozmetičkim proizvodima. Broj otkrivenih, potencijalno štetnih sastojaka više je vezan za marku nego za cijenu proizvoda, kaže se.

Neki sastojci kozmetičkih pripravaka mogu imati negativne učinke, najčešće u obliku alergijskih reakcija, kožnih iritacija, hormonalnih poremećaja te povećan rizik od malignih oboljenja. Ove supstancije najčešće su dodane kako bi zaštitile, omekšale i učinile proizvod korisnijim, napominju autori s nekoliko odjela Medicinskog fakulteta u Splitu, Galenskog laboratorija Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije i Instituta za jadranske kulture i krš iz Splita.

Među 66 uzoraka 10 je dječjih šampona i kupki, 26 kozmetičkih proizvoda za pazušno područje, te 30 uzoraka krema i seruma.

U četiri uzorka dječjih šampona i kupki ili u 40 posto njih dokazana je prisutnost potencijalno štetnih sastojaka parabena i fenoksietanola, dok je dietil ftalat pronađen u svim uzorcima, ali nije naveden ni na jednoj deklaraciji tih uzoraka, kaže se članku.

Igračke Državni inspektorat pojačano kontrolira dječje igračke: Za 12 zabranjena prodaja

Parabeni su pronađeni u 7,7 posto proizvoda za pazušno područje iako uglavnom nisu navedeni na deklaraciji proizvoda, a dietil ftalat pronađen je u 19 posto uzoraka.

Naše istraživanje potvrđuje prisutnost fenoksietanola u visokom postotku u kremama, što ne čudi s obzirom da je fenoksietanol počeo zamjenjivati ​​parabene. Ovaj spoj može imati sposobnost deregulacije endokrinih funkcija i potencijalni učinak ksenoestrogena, kaže se.

U nekim zemljama dopuštena je samo upotreba metilparabena i etilparabena, dok je u Hrvatskoj dopuštena uporaba parabena, u obliku benzilparabena kao konzervansa u kozmetičkim proizvodima u koncentracijama od 0,4 posto za pojedinačni ester ili 0,8 posto za mješavinu. Dnevna apsorpcija parabena kroz kožu je između 0,03 i 4,13 miligrama po kilogramu, kaže se.

U 24 uzorka krema i seruma ili 80 posto pronađeni su sljedeći sastojci: butilhidroksitoluen, ciklopentasiloksan, ciklotetrasiloksan, benzofenon, trietanolamin, fenoksietanol i dietilftalat, kaže se.

Potencijalni štetni sastojci nedovoljno su istraženi i redovito se nalaze u kozmetičkim proizvodima, kaže se u studiji i dodaje da su potrebne kontrolirane studije koje će pomoći u otkrivanju negativnih učinaka kozmetičkih sastojaka.

Naši rezultati ukazuju na potrebu općenito bolje kontrole kvalitete i deklariranja kozmetičkih proizvoda te preporučaju veću potrebu za strožim kontrolama utjecaja primarne ambalaže na gotove proizvode, kaže se i zaključuje da je potrebna bolja regulacija deklaracija na proizvodima kao i strože kontrole utjecaja primarne ambalaže na sastav proizvoda nakon pakiranja.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju