Državni zavod za statistiku na upit DNEVNIK.hr-a dostavio je službene podatke o iseljavanju iz Hrvatske. Po tim se informacijama od 2000. do 2015. godine iz Hrvatske iselilo nevjerojatnih 179.895 ljudi, od kojih je državljana Republike Hrvatske bilo 162.034.
Pročitajte i ovo
Važno je naglasiti kako nemamo podatke o broju eventualnih povrataka u RH, pa ne možemo sa sigurnošću ustvrditi kako su ti svi ljudi trajno odselili.
Od 2011. primjenjuje se nova metodologija izračuna, po kojoj se u iseljene pribrajaju samo oni za koje se očekuje da će najmanje godinu dana provesti izvan matične zemlje, dok je dotad kriterij bila samo prijava odnosno odjava prebivališta. Najveći porast zabilježen je 2002. godine, kad je iz države otišlo 11.767 ljudi, od kojih 11.120 državljana RH, kao i od 2011., otkad više nije padao ispod 12 tisuća iseljenih godišnje.
Pritom treba uzeti u obzir da se od 2011. radi usklađivanja s međunarodnim standardima i pravnom stečevinom Europske unije podaci statistike vanjske migracije od 2011. obrađuju prema novoj metodologiji.
Naime, statistička definicija međunarodnog migranta temelji se na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja. Prema tom konceptu, doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se očekuje da će biti, dugo najmanje godinu dana. Statistika vanjske migracije stanovništva obuhvaća državljane Republike Hrvatske i strance na privremenome ili stalnom boravku u Republici Hrvatskoj.
Prema metodologiji koja se primjenjivala do 2010. podaci o vanjskoj migraciji stanovništva obuhvaćali su državljane Republike Hrvatske i strance na stalnom boravku koji su prijavili odnosno odjavili svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj.
U prošloj se godini odselilo najviše građana dosad, 29.651 osoba, dok ih se doselilo tek nešto više od 11 tisuća. Saldo migracije s inozemstvom bio je negativan i iznosio -17.945. Zadnji je put taj saldo bio pozitivan 2008. godine. Najveći skok u migracijskom saldu zabilježen je u 2014., kada se razlika između broja doseljenih i odseljenih više nego udvostručila u odnosu na godinu prije.
Gledano po županijama, po iseljavanju je na prvome mjestu Grad Zagreb, sa 17 posto ukupnog broja odseljenih, a slijede Primorsko-goranska županija (8,6%) i Zagrebačka županija (7,7%).
Najviše se osoba odselilo u Njemačku, njih 41,6 posto, a ta je zemlja bilo popularno odredište i 2014., kada je onamo otišlo 38,2 posto iseljenih. Prijašnjih su godina primarna odredišta bila Bosna i Hercegovina te Srbija. Nešto više se iseljavalo muškaraca nego žena, i to onih u tridesetim godinama.
Od ukupno 11.706 osoba koje su se doselile u Hrvatsku, njih 55,4% bile su hrvatski državljani, a 44,5% stranci; najviše njih, 32,5%, doselilo se iz Bosne i Hercegovine. I u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva, baš kao i u broju odseljenih, veći je udio muškaraca.
Najviše je doseljenih završilo u Gradu Zagrebu (23,6%), a slijede Splitsko-dalmatinska županija (15,6%) te Istarska županija (9,2%).
Mjesto stanovanja unutar Hrvatske je u 2015. godini promijenilo ukupno 75.927 osoba, Najviše ih se selilo između županija, a nešto manje njih između gradova i općina iste županije. Najveći broj preseljenog stanovništva bio je u dobi od 20 do 39 godina, a najviše su selile žene, čiji je udio u ukupnom broju preseljenih bio 54,9%.
Grad Zagreb nastavlja trend iz prethodnih godina i ima pozitivan međužupanijski migracijski saldo, odnosno više doseljenih nego odseljenih (4420 osobe), a na drugom kraju skale je Vukovarsko-srijemska županija, koja ima negativan saldo migracije među županijama (-1179 osoba).
