Zbogom, Lijepa Naša: Evo kojeg spola, koje dobi i iz kojeg se grada najviše iseljava stanovništvo Hrvatske

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama i iseljavanju. Tako doznajemo da je 2016., prema njihovim podacima, u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 13.985 osoba, a u inozemstvo je odselilo 36.436 osoba i to ponajviše u Njemačku – njih 56,1 %.

Pročitajte i ovo Umrli ili nestali Mediteran je grobnica: Više od 2500 ljudi izbrisan je gotovo svaki trag, željeli su samo jedno Mučna svjedočanstva Horor na granici: ''Morao sam piti vlastiti urin da preživim... Moja supruga i kći su umrle"

U našu se zemlju doselilo više muškaraca – 60,0 %, ali se više muškaraca nego žena i odselilo iz zemlje – njih 54,1 %. Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina – 46,7%.

U 2016. iz inozemstva se od 13.985 osoba doselilo 55,3 % hrvatskih državljana i 44,7 % stranaca, a odselilo se 95,6 % hrvatskih državljana i 4,4 % stranaca. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku 31,1 % osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine.

Najviše se ljudi doselilo u Zagreb (23,8 %), ali se iz tog grada najviše ljudi i odselilo. Nakon Zagreba najviše je osoba zbogom reklo osječko-baranjskom kraju.

Unutarnje migracije

U 2016. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile su 74.752 osobe. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (48,0 %), a unutar zemlje selilo se više žena nego muškaraca – njih 54,7 %.

Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2016. najviše osoba (42,2 %) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,9 % osoba, a između naselja istoga grada/općine 19,9 % osoba.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2016. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske provode se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova na temelju obveza prijave i odjave prebivališta

Podsjetimo, Nijemci su početkom srpnja objavili da je samo u njihovu zemlju prošle godine doselilo više od 55.000 hrvatskih građana.

Prema objavi DZS-a iz prosinca 2016., od 2000. do 2015. godine iz Hrvatske je iselilo 179.895 ljudi, od kojih je državljana Republike Hrvatske bilo 162.034.

Od njih 29.651 osoba iz Hrvatske je iselilo 2015., od kojih 28.268 državljana Republike Hrvatske. Glavno odredište bila im je Njemačka, koja je bila popularno odredište i 2014., kada je onamo otišlo 38,2 posto iseljenih.

Podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.

Statistička definicija međunarodnog migranta temelji se na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja. Prema tom konceptu, doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se očekuje da će biti, dugo najmanje godinu dana. Statistika vanjske migracije stanovništva obuhvaća državljane Republike Hrvatske i strance na privremenome ili stalnom boravku u Republici Hrvatskoj.

Ministrica demografije Nada Murganić poručuje kako je Vlada svjesna tog problema, pa je poseban naglasak na mlade kojima će država omogućiti nova, dobro plaćena radna mjesta.

"Država se ne može demografski oporaviti bez mladih. Ako budu imali i rad i stanovanje i druge aktivnosti i druge sadržaje onda je to potvrda da je upravo ova država ta koju oni žele graditi, u kojoj oni žele ostati", kazaoa je Murganić.