Srbija je na rangiranju zemalja i teritorija po Indeksu percepcije korupcije (CPI) globalne organizacije Transparency International (TI) protekle godine pogoršala svoj rezultat i prvi put najlošija je u regiji, priopćila je u utorak organizacija Transparentnost Srbija (TS).
Na ovogodišnjoj listi globalne organizacije Transparency International (TI) ukupno su 182 države i teritorija, a pozicija Srbije za čak 45 mjesta lošija je od najbolje zabilježene prije 10 godina.
Hrvatska je, kao i 2024. godine, na 63. mjestu, s 47 bodova, nakon pada u odnosu na 2023. kad ih je imala 50. U susjedstvu najbolje stoji Slovenija, koja je 41., a najgore je u Srbiji, koja je 116., između Paname i Tajlanda. Mađarska je na 84., BiH na 109., Crna Gora na 65., a Kosovo na 76. mjestu.
U odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana i nekadašnje Jugoslavije, Srbija je najlošija i prvi put iza Bosne i Hercegovine (34), a u cijeloj Europi iza nje su samo Bjelorusija (31), Turska (31) i Rusija (22).
Globalnu listu predvode Danska (89) i Finska (88), a na začelju su Somalija (9) i Južni Sudan (9).
U 2025. Indeks Srbije bio je 33 i za dva boda niži je nego prethodne godine i najniži od 2012. kada je uvedena postojeća metodologija ocjenjivanja, na skali od nula – "iznimno korumpirane" do 100 – "veoma čiste".
Usporedba pozicija na tabeli u odnosu na broj rangiranih zemalja pokazuje da je to najlošiji plasman Srbije od 2004. godine, dodaje TS u priopćenju.
Ocjena Srbije devet je bodova ispod globalnog prosjeka, a za 29 niža od prosjeka Europske unije, navodi u priopćenju TS.
Prema ocjeni organizacije TI, u nekoliko zemalja zapadnog Balkana loše pravosuđe jedna je od ključnih prepreka uspješnoj borbi protiv korupcije, dok i unatoč tomu suci i tužitelji postaju meta napada drugih grana vlasti.
Kao ilustracija te pojave, za Srbiju se navode događaji povezani s Tužiteljstvom za organizirani kriminal.
"Poslije istrage navodnih zlouporaba članova vlade Tužiteljstvo za organizirani kriminal (TOK) u Srbiji suočava se sa sve većim pritiskom, uključujući vladine kampanje ciljanja, ometanje policijske suradnje i zakonske promjene koje slabe sposobnost TOK-a da istražuje organizirani kriminal i korupciju na visokoj razini", konstatira TI.
U regionalnom izvješću upozorava se i na netransparentno odlučivanje u vezi s vrijednim javnim i privatnim investicijama i kao jedan od primjera navodi "slučaj Glavni stožer", u kojem je Vlada Srbije potpisala tajni ugovor sa stranim investitorom iz SAD-a i ukinula zaštitu spomenika kulture kako bi na tom mjestu bio izgrađen luksuzni hotel, dodaje TI.
Transparency International upozorava kako su Sjedinjene Države pale na najnižu ocjenu od početka objavljivanja Indeksa iako na nju još nisu u potpunosti utjecala sva događanja iz prošle godine, poput potkopavanja pravosudne neovisnosti.
Nevladina organizacija upozorava i na zastoj borbe protiv korupcije u mnogim europskim državama. Od 2021. u njih 13 stanje se pogoršalo, a u samo njih sedam se poboljšalo.
Transparency upozorava i da dobra ocjena unutar država nekad ne reflektira njihov utjecaj na korupcijske prakse vani, pa navodi Švicarsku i Singapur, države kritizirane zbog omogućavanja transakcija "prljavog" novca.
Nevladina organizacija sa sjedištem u Berlinu objavljuje Indeks od 1995. godine, a njime rangira 182 svjetske države na temelju podataka raznih privatnih tvrtki i organizacija, između ostalog i Svjetske banke.
