Provjerite koliko Hrvatska ima visoko i niskoobrazovanih te gdje ih ima najviše

U Hrvatskoj čak 27,4 posto stanovnika starijih od 19 godina ima završenu tek osnovnu školu ili uopće nema osnovno obrazovanje. Na mapi Instituta sinergije znanosti i društva može se uočiti kako taj udio nije jednoliko raspoređen po Hrvatskoj, te da postoji i znatan broj ruralnih sredina u kojima se taj udio nisko obrazovanog ili neobrazovanog stanovništva starijeg od 19 godina penje i preko 50 posto.

Pročitajte i ovo Poražavajuće Selak Raspudić upozorila: "To je ključna tema koja se u politici niti ne spominje" Dodijeljene nagrade Ovo su najbolji učitelji i nastavnici u Hrvatskoj: Pogledajte je li i vaš među njima

Mape udjela stanovnika po obrazovanju, po općinama i gradovima, možete vidjeti priložene u galeriji, no kako su one zapravo dio interaktivne karte, ako želite i sami provjeriti detaljno kakav je omjer u vašoj sredini, interaktivnu kartu možete pronaći ovdje.

Što će biti s obrazovanjem i znanosti u Hrvatskoj? Ovo je strategija...

Jednostavnim micanjem pokazivača miša po mapi Hrvatske možete promatrati koliki je udio stanovnika po općinama i gradovima s osnovnom ili srednjom školom i s visokim obrazovanjem, i to unutar svake dobne skupine.

U Hrvatskoj ipak prevladava udio stanovništva starijeg od 19 godina sa srednjom stručnom spremom, odnosno njih 54,8 posto, prema istoj interaktivnoj karti. No, kao i kod udjela stanovništva s niskim obrazovanjem, i ovdje je raspodjela po općinama i gradovima nejednaka.

Visokoobrazovani udio stanovništva u Hrvatskoj je najmanji, no daleko od toga da je zanemariv. Dakle, 17,6 posto hrvatskih građana starijih od 19 godina ima visoki stupanj obrazovanja.

Urbane sredine prednjače po broju građana s visokim obrazovanjem, a posebno se ističe grad Zagreb s 30,8 posto visokoobrazovanih stanovnika. Unutar Zagreba, općina Gornji Grad-Medveščak ima čak 52,9 posto građana s visokim obrazovanjem.

Zanimljivo je pogledati i detaljniju strukturu visokoobrazovanih građana. Na razini Hrvatske stručni studiji su tako doprinjeli s 35,6 posto visokoobrazovanih, sveučilišni studiji doprinose sa 62.4 posto, a doktorati s 2 posto.

Stručni studiji obuhvaćaju sve više škole, I. stupanj fakulteta te stručne studije po Bologni, pojašnjavaju na stranicama Instituta sinergije znanosti i društva. Mapa lijevo prikazuje udio takvih visokoobrazovanih stanovnika u populaciji starijoj od 19 godina. Zanimljivo je primjetiti je među građanima sa sveučilišnim obrazovanjem, zastupljen i osjetan broj stanovnika iz ruralnih područja.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook