Vlada je na ograničila visinu cijene benzina i dizela. Informer je s ekonomskim stručnjacima razgovarao o povećanju cijena i trošarinama koje plaćamo na gorivo.

Galerija Cijene goriva, ilustracija +0 Benzinska postaja - 3

Kada natočite gorivo na benzinskoj postaji, nešto više od pola cijene ide državi, a druga polovica naftnim prerađivačima. Ako natočite litru benzina koja košta 11,10 kuna po litri, pet kuna ide u proračun, a 1,2 kune na trošarine – točnije 20 lipa Hrvatskim autocestama i željeznici, a 80 lipa Hrvatskim cestama. Preostali dio ide proizvođaču.

"Trošarina, po definiciji, je porez koji se utvrđuje u fiksnom iznosu na jedinicu mjere: kilogram kave, litru mineralne vode ili litru fosilnoga goriva. Vlade pribjegavaju trošarinama uglavnom kod onih proizvoda za kojima je potražnja stabilna i nije elastična na promjenu cijena", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Zagrebačka tržnica Dolac - 1 Doznajte zašto su cijene nekih namirnica drastično poskupjele i koliki postotak budžeta mjesečno izdvajamo za hranu

Trošarine su izdašan i stabilan prihod državnog proračuna, a zajedno s porezima na godišnjoj razini iznose 11 milijardi i 200 milijuna eura.

"Što bi značila promjenjiva trošarina? To bi značilo otprilike da Vlada tu trošarinu na neki način prilagođava i potražnji i cijenama. Trošarina se ne mijenja. Ako raste cijena, ona se na višu osnovicu obračunava pa je onda iznos poreza na dodanu vrijednost viši od trošarinskog poreza koji se ne mijenja", rekao je Novotny.

Čeka li nas daljnje poskupljenje? 

Cijena barela, koji iznosi nešto manje od 160 litara, trenutno je najviša unazad tri godine. Na londonskom tržištu iznosi oko 85, a američkom 82 dolara po barelu.

"Kratkoročna predviđanja su otprilike takva da ta cijena u kratkom roku neće ekspandirati jako puno. Dugoročnija predviđanja, za iduću godinu, govore o različitim scenarijima. Jedan je da bi moglo doći do povećanja cijene nafte negdje na 95 dolara po barelu", rekao je Vladimir Čavrak, profesor na Katedri za makroekonomiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Kopanje po kontejneru, ilustracija Tko radi ne boji se gladi? Evo koja je granica siromaštva u Hrvatskoj: "Što se tiče zaposlenih, tu smo dobri"

Hoće li zaista biti tako ovisi o puno čimbenika, a glavni je brzi izlazak iz koronakrize. Mnoge su zemlje koristile ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku da bi doživjele gospodarski uzlet, no na taj su način povećale svoje dugove. Teško je predviđati što će se dogoditi na duži rok, osobito zbog, ističe Čavrak, odnosa ponude i potražnje.

"Imamo situaciju u kojoj proizvođači nafte koriste rast potražnje, a ne žele povećati svoju proizvodnju. S druge strane imate proizvođače hrane koji također koriste situaciju. Kod nas se dodatno ta situacija komplicira jer je bila suša i inače imamo taj deficit u proizvodnji hrane. Tako da u nekom kratkom roku ne vidim nekih velikih problema. Ako ih bude, Vlada ima mogućnosti i instrumente da djeluje kontraciklično i spriječi jako velike štete", rekao je.

Šteta od potresa u Zagrebu - 3 Novi stanovi u Zagrebu idu i po 8000 eura za kvadrat: "Na rast cijena utječu dva faktora..."

Međutim, situacija je zanimljiva jer unatoč povijesnim cijenama goriva potražnja ne pada.

"Kućanstva se odlučuju ipak odvojiti veći dio dohotka za te troškove. Ta motorna mobilnost je u Hrvatskoj još uvijek izrazito visoka", rekao je Novotny.

Rast cijena goriva nesumnjivo će utjecati i na rast cijena energije. Tada ćemo vidjeti kako će kućanstva rasporediti vlastite budžete, osobito na cjenovno neelastične proizvode, za koje uvijek postoji potražnja.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju