Hrvatska već nekoliko godina ima relativno iste stope siromaštva, a gledajući siromaštvo među zaposlenima, trenutno stoji na oko 5,4 posto. Odgovore na pitanja što je siromaštvo među zaposlenima te tko je u najvećem riziku potražila je reporterka Anita Suknjov.

Galerija Kopanje po kontejneru - 1 Kopanje po kontejneru Kopanje po kontejneru, ilustracija +0 Beskućnik, ilustracija

Iako se siromaštvo najjednostavnije objašnjava kao neposjedovanje novca te malo ili nedovoljno imovine, ljudi su siromašni ako nemaju dovoljno sredstava za sve svoje materijalne potrebe. Siromaštvo među zaposlenima najčešće je kod radnika na privremenim ili povremenim poslovima, izvijestila je reporterka Anita Suknjov.

Vezani članci EKIPA Kombucha Što je Kombucha i kako je došla na hrvatsko tržište? "Veoma je zdrava i dobra za imunitet" Informer: Melli Aromatica - 5 Kako je Vesna razvila svoj brend Melli Aromatica: "Igrom slučaja počela sam čitati deklaracije i ostala sam bez teksta"

"Siromaštvo u Hrvatskoj nije jako duboko, granica siromaštva u Hrvatskoj je za osobu koja živi sama negdje oko 35.000 kuna, za četveročlanu obitelj je oko 64.000 kuna i smatra se da, tzv. jaz siromaštva, odnosno koliko bi trebalo izdvojiti BDP-a da se svi dovedu do granice siromaštva negdje od 1 do 2 posto", kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Granica siromaštva u Hrvatskoj je utvrđena kao 60 posto medijalne plaće, što znači da se osobe koje imaju manje od 60 posto smatraju siromašnima. Prema ovim podacima Hrvatska se ne razlikuje puno od drugih zemalja.

"Hrvatska već godinama ima manje-više slične stope siromaštva, negdje oko 18 posto i što se tiče zaposlenih, tu smo dobri. Siromaštvo zaposlenih je negdje oko 5,4 posto, dok je prosjek EU više od 9 posto. S tim da je kod osoba koje su u punom radnom vremenu stopa siromaštva negdje oko tri posto, dok je kod onih koji rade privremeno i povremeno i skraćeno radno vrijeme onda 7 posto", kaže Bejaković.

U Hrvatskoj su u najvećem riziku od siromaštva nezaposlene i neaktivne osobe koje ne traže posao.

"Ako treba ublažiti siromaštvo, to se prije svega može ostvariti na taj način da se ljude obrazuje, da oni imaju što bolji humani kapital, tako da bi bili zanimljivi za poslodavce, to se zove zapošljivost, dakle ako vi znate strane jezike, ako imate neka specifična znanja, velika je šansa da će poslodavac to prepoznati i tražiti vaš rad", govori Bejaković.

Jedan od pokazatelja siromaštva među zaposlenima je i minimalna plaća koju radnik dobiva. Prema trenutnim podacima, u Hrvatskoj na minimalcu živi oko 13.000 radnika. Gledajući zemlje Europske unije, minimalna plaća kreće se od 320 eura u Bugarskoj i 2200 eura u Luksemburgu.

"Hrvatska je tu negdje pri dnu ljestvice, ispod nas su samo Mađarska, Latvija, Rumunjska i Bugarska. Svakako da bi se trebali kretati prema nekakvom jačem rastu minimalne plaće, slijediti zemlje kao što su Češka i Slovenija. Naravno, posljedica toga da Hrvatska u odnosu na zemlje EU ima relativno malu minimalnu plaću jest i općenito stanje s plaćama u Hrvatskoj", kaže Sunčana Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo, SSSH.

Prema mišljenju Sindikata, minimalna plaća bi trebala iznositi najmanje 50 posto prosječne plaće i najmanje 60 posto medijalne plaće, točnije one koju prima najveći broj građana.

"Mi smo sada otprilike na 48 posto, tako da su nas u svakom slučaju ona povećanja drastično približila funkciji minimalne plaće kao zaštite od siromaštva. No ono za što se također zalažemo, a što držimo puno bitnijim, je uvođenje tzv. minimalnih plaća u određenim sektorima", dodaje Brnardić.

No, za ukidanje siromaštva među zaposlenima, osim uvođenja minimalne satnice, potrebni su i jednaki uvjeti rada te bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju