Same banke pak žele izbjeći dugogodišnja povlačenja po sudovima i ovrhe nad stanovima dužnika jer ih ionako zbog krize ne mogu prodati. Zato onima koji kasne s ratama nude počeke, reprogramiranje kredita ili produljenje roka otplate kako bi spasili posuđeni novac. Rizik posuđivanja u Hrvatskoj raste. Od svih kredita čak 9, 27 posto ne može se naplatiti. Bankari žele izbjeći sudove pa klijentima uglavnom savjetuju riješenja u obliku reprograma, produljenja roka otplate ili pak počeka na otplatu, kao u ovoj banci koja nekim dužnicima nudi odgodu plaćanja rata.
Pročitajte i ovo
'Na razdoblje do 12 mjeseci uz istovremeno smanjenje kamatne stope od 25 posto. Te pogodnosti odnose se na trudnice odnosno rodilje i na osobe koje ostanu bez posla,' rekao je Dario Gabrić, direktor Erste&Steiermarkische banke. Bankari savjetuju da im se klijenti sa problemima obrate što prije jer im tada mogu ponuditi više opcija za rješenje. Od loših kredita 35 posto otpada na građane, a čak 55 posto na tvrtke. Ostalo na državu. Obrtnik Mladen Blagec državi i dobavljačima ostao je dužan jer drugi njemu nisu plaćali na vrijeme. No s bankom je pronašao riješenje.
>> Banke u Hrvatskoj sigurne: Moguće smanjenje kamata
'Trebao sam dobiti jedan veći kredit da zatvorim sva dugovanja koja imam i da imam samo jednu otplatu. Oni su mi ponudili jednu manju opciju da zatvorim barem ono što je kritično bilo, jesam uspio sam olakšati situaciju,' rekao je pbrtnik Mladen Blagec. Banke su svjesne da bi prislinom naplatom kredita izgubile posuđeni novac. Procesi traju predugo a stanove koje bi uzeli ovrhom ionako ne mogu prodati jer je tržište nekretnina zamrlo. Odgode plaćanja zato su dobra riješenja i za njih i dužnike.
