Hrvatski učenici prosječni, a evo zašto ni ne mogu biti bolji

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar ocijenio je u četvrtak u Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) kako su rezultati istraživanja računalne i informacijske pismenosti koji se odnose na hrvatske učenike odlični s obzirom na to koliko Hrvatska ulaže u povećanje tih učeničkih kompetencija.

Pročitajte i ovo Adventski prosvjed U borbu se uključio još jedan sindikat: Zbog velikog interesa došlo je do važne promjene Razmišljanje izvan okvira Potraga za najboljim mladim inovatorima: "Ovo je najbolji način učenja"

Riječ je o rezultatima prvog međunarodnog obrazovnog istraživanja računalne i informacijske pismenosti učenika, odnosno njihove pripremljenosti za digitalno doba, pod nazivom "The International Computer and Information Literacy Study (ICILS) koje je provelo Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća - IEA (International Association for the Evulation of Educational Achievement).

Istraživanje je provedeno prošle godine i u njemu je sudjelovalo 60 tisuća učenika u dobi od 14 godina u 3300 škola iz 20 zemalja diljem svijeta, među kojima i u Hrvatskoj.

Rezultati su pokazali da su hrvatski učenici ostvarili prosječan rezultat od 512 bodova na skali računalne i informacijske pismenosti što je "statistički značajno bolji rezultat u odnosu na ICILS prosjek od 500 bodova", istaknula je, predstavljajući rezultate toga istraživanja voditeljica PISA centra Michelle Braš Roth.

"Rezultati su pokazali da smo relativno dobri, ali vrijedi poslovica kako 'postoje male i velike laži i statistika', odnosno Hrvatska je nadprosječna zato što su rezultati nekih drugih zemalja - poput Turske i Tajlanda loši", komentirao je ministar Mornar.

Ali, istaknuo je, rezultati su i "fantastično dobri, odlični, s obzirom na to koliko ulažemo u opremu, obrazovanje nastavnika te općenito u obrazovanje".

S tim u vezi, Mornar je podsjetio kako je svojedobno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) imalo Upravu za informatiku koja je imala godišnji proračun od 300 milijuna kuna, a danas "nema ni Uprave za informatiku niti 300 milijuna kuna, ali imamo za razna socijalna davanja".

"Dok se ne osvijestimo i zbilja jasno kažemo da treba više ulagati u obrazovanje i znanost, mislim da ćemo samo još dublje tonuti", naglasio je ministar Mornar, dodavši da su 2006. godine posljednji put kupljena računalna oprema za škole.

Ministar je također napomenuo kako se slaže s onima koji smatraju da oprema nije ključna, već da treba ustrajati na povećanju sadržaja i obujma računalnih i informacijskih kompetencija jer ima i takve opreme koja, rekao je, "još nije raspakirana i skuplja prašinu".

Osvrnuo se i na podatke istraživanja koji govore da u Hrvatskoj na jedno računalo 'dolazi' 26 učenika, istaknuvši da je to predzadnji rezultat, odnosno da je lošiji rezultat samo u Turskoj.

Međutim, istaknuo je, Turska, u kojoj na jedno računalo 'dolazi' 80 učenika, odlučila je taj problem riješiti i pokrenula je projekt "FATIH" koji će, za početak u turske škole instalirati 620 tisuća pametnih ploča, osigurati 17 milijuna tableta za učenike i milijun tableta za nastavnike što će sve koštati sedam milijarda dolara, što je "šest godišnjih proračuna MZOS za osnovno i srednje obrazovanje s plaćama nastavnika".

To znači, ocijenio je Mornar, kako je Turska to prepoznala kao prioritet i shvatila da bez takvih znanja nema napretka.

Uspoređujući razlike u veličini i broju stanovnika Hrvatske i Turske, Mornar je rekao kako to "znači da bismo mi trebali uložiti 2,5 milijarda kuna u nekakav naš takva projekt".

Postavio je i retoričko pitanje novinarima - "što mislite hoću li dobiti te novce" i odgovorio kako će se ipak nešto pokušati i dio novca za to dobiti iz europskih fondova, Zaključio je da ako Hrvatska želi nešto napraviti od svoje budućnosti mora ulagati u obrazovanje i znanost.