U slučaju da se donese odluka o ukidanju moratorijuma o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana, Srbija bi u suradnji sa drugim zemljama u regiji mogla izgraditi nuklearku na Dunavu. Kao moguće lokacije spominju se Kostolac, mjesto Mladenovo u Bačkoj, ali i Dalj u Hrvatskoj koji bi bio zajednički graditeljski pothvat Srbije i Hrvatske financiran novcem zapadnog ili ruskog partnera.
'Zaista je besmisleno da se Srbija moratorijem štiti od negativnih utjecaja nuklearnih elektrana u uvjetima kada bi na samoj granici imali nuklearno postrojenje.Također, već sada u našem okruženju ima petnaestak nuklearnih elektrana pa se postavlja logično pitanje zašto i kako bi Srbija bila više ugrožena kada bi sudjelovala u realizaciji takvog projekta. Prema tome, ekološki razlozi koji se navode kao argumenti protiv izgradnje nuklearne elektrane na ovim prostorima su potpunosti deplasirani.
Vezani članci
S druge strane, s obzirom na sve veći nedostatak električne energije ne vidim zašto bi se Srbija odrekla preraspodjele struje dobivene iz nuklearne elektrane koja se nalazi na njenom teritoriju ili u neposrednoj blizini. Stoga smatram da zbog toga vlast u Srbiji treba ozbiljno razmisliti o ukidanju moratorija', naglašava sugovornik koji je htio ostati anoniman te se nije htio upuštati u nagađanja da li je za izgradnju nuklearki na našim prostorima više zainteresiran zapadni ili ruski faktor, ali je naglasio da je 'jedina realna mogućnost da Srbija izgradi nuklearnu elektranu učešće u projektu regionalnog karaktera', prenosi Danas.
Iako srpski čelnici kategorično odbijaju mogućnost ukidanja moratorija, ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin izjavio je da je ideja da Rusija pomogne Srbiji u izgradnji nuklearke stigla upravo sa srpske strane. Ambasador Konuzin nije htio precizirati tko mu je iznio takvu ideju i kada. Da li je do toga došlo tokom posjete ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva Beogradu 20.listopada ili možda ranije, u ovom trenutku ostaje tajna.
U Hrvatskoj moratorij ističe 2015.
Da nije riječ samo o nagađanjima ukazuju saznanja da je prošle godine u privatnoj posjeti Srbiji boravio stručnjak blizak francuskoj kompaniji Areva koji se neformalno sastao sa nekim članovima vlade Srbije. Zanimljivo je da se mogućnost izgradnje nuklearne elektrane ograničava samo na prostor Dunava koji predstavlja prirodnu granicu između Srbije i Hrvatske, a u obje zemlje postoje prilično ambiciozni nuklearni lobiji. Tim lobijima, kažu dobro obaviješteni sugovornici, nije toliko bitno da li će pomoć u izgradnji nuklearki pružiti zapadnjaci ili Rusi pa se i jedni i drugi trude da pridobiju njihovu naklonost. Treba obratiti pažnju i na to da u Hrvatskoj moratorij na izgradnju nuklearnih elektrana ističe 2015. godine.
Razlog više u prilog suradnji Srbije i Hrvatske, a možda i Mađarske na projektu izgradnje nuklearke je i taj što Crna Gora nimalo ne gleda sa odobravanjem na inicijativu koju su početkom godine pokrenuli albanski premijer Sali Beriša i bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader o tome da dve zemlje zajednički grade nuklearku kod Skadra. Za izgradnju nuklearne elektrane prema međunarodnim konvencijama potrebno je i odobrenje zemalja iz okruženja te je zbog crnogorskog protivljenja taj projekt doveden u pitanje.
Dejan Dimov, tvorac Moratorija o zabrani gradnje nuklearki iz 1989. godine tvrdi da su potencijalne lokacije za izgradnju nuklearne elektrane u Srbiji određene još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su lokacije potpuno ispitane i odobrene za tu namjenu. Tadašnji stručnjaci su kao potencijalna mjesta izabrali područje oko Kostolca, oblast blizu mjesta Mladenovo u Bačkoj, dok su na teritoriju Hrvatske određeni Dalj u blizini granice sa Srbijom, zatim Prevlaka kod Zagreba i Vir kod Zadra.
'Sve lokacije su u potpunosti ispitane i ne postoji potreba za ponavljanjem te procedure i novim ispitivanjima', ističe Dimov.
Na pitaje da li je Srbiji potrebna nuklearna elektrana, on kaže da u proteklih 20 godina nije promijenio mišljenje i naglašava da to pitanje zahtijeva javnu raspravu i referendum, kao što je to bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji.
Marković: Bez elektrane još 10 godina
Generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dragomir Marković izjavio je jučer da se u Srbiji u sljedećih desetak godina neće graditi nuklearna elektrana. On je na konferenciji za novinare istaknuo da EPS nije s nikime razgovarao o izgradnji nuklearne elektrane i da nema planova i projekata za izgradnju takvog postrojenja. Marković je podsjetio da je u Srbiji na snazi moratorij na izgradnju nukelarki, ali je kazao da je nuklearna energetika svjetska budućnost i da bi o njoj trebalo razmišljati.
'Nuklearke su vojni program'
Razloge zbog kojih se u svijetu grade nuklearne elektrane, Dimov vidi isključivo u vojnim interesima. 'Nuklearke su vojni program. To nema nikakve veze sa strujom, niti sa ekonomijom. Izotopi, kao i plutonij za izradu oružnja nastaju iz procesa sagorijevanja goriva. Država koja uloži u izgradnju nuklearke u nekoj drugoj zemlji polaže pravo na uzimanje plutonija, nakon čega radioaktivni otpad vraća u zemlju gdje je nuklearka izgrađena. Model ugovora je manje više isti, bez obira o kojim državama je riječ. Investiciju za izgradnju zemlja u kojoj se gradi nuklearna elektrana trebalo bi narednih 25 godina otplaćivati kroz izvoz struje', tvrdi Dimov.
