Protekla godina u cijeloj Hrvatskoj bila je ekstremno topla, a najvećim djelom i ekstremno kišna, osnovna je tvrdnja analize klimatskih anomalija Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).


Tijekom 2014. godine temperature zraka bile su više od tridesetogodišnjeg prosjeka između 1.1 Celzijev stupanj u Komiži i čak 2.5 Celzijeva stupnja u Gospiću.

Ekstremno toplo godinu za godinom

Vezani članci Oblaci i promjena vremena (Davor Puklavec/PIXSELL) Stiže zima: Tmurno i kišovito posebno u jednom dijelu zemlje, a očekuje se i snijeg Kiša, ilustracija Pripremite se na promjenu vremena i ponesite kišobrane! Za vikend susnježica i snijeg

Petu godinu zaredom, od kada su na portalu DHMZ dostupne ocjene, godišnja temperaturna odstupanja svrstana su u kategoriju ekstremno toplo, uz neka manja područja koja su označena nešto blažim kategorijama. Izuzetak je 2010. godina, tijekom koje je prekomjerna toplina ocijenjena nižim kategorijama, između normalne i vrlo tople.

Na specijalnim klimatološkim kartama, Hrvatska je iz godine u godinu označena crveno, što pokazuje najveći stupanj temperaturnih odstupanja.

Ipak, ni jedne godine odstupanja nisu dosezala prošlogodišnji raspon od 2.5 Celzijevih stupnjeva.

Tri godine najveća odstupanja zabilježena su u Gospiću: 1 Celzijev stupanj 2010. godine, 1.6 Celzijevih stupnjeva 2013. i 2.5 Celzijeva stupnja 2014. godine.

Ispratili smo godinu vremenskih ekstrema!

Inače, u Gospiću je 1963. godine izmjerena najniža temperatura zraka u Hrvatskoj, -28,9 Celzijevih stupnjeva.

Oborine raznolike

Prosječna godišnja količina oborine prošle je godine također 'potukla' sva izviješća u petogodišnjem nizu, s time da su iznadprosječne oborine tijekom 2014. zabilježene na svim analiziranim postajama u Hrvatskoj.

Količine oborine tijekom prošle godine kretale su se između 127 posto tridesetogodišnjeg prosjeka u Osijeku i 175 posto na Hvaru, na kome je palo ukupno 1.275 mm kiše.

Preostale godine u petogodišnjem nizu po oborinama su bile raznolike. Godine 2010. i 2013. bile su nešto kišnije s različitim oborinskim kategorijama u pojedinim dijelovima Hrvatske. Godine 2009. i 2012. bila su većinom normalne, s tim što je 2012. u pojedinim dijelovima bila izložena različitim stupnjevima suše; dok je 2011. najvećim dijelom bila ekstremno sušna godina.

Stogodišnji trend povećanja temperature

Prema stogodišnjem nizu mjerenja, porast globalne temperature zraka na Zemlji iznosio je 0.74 Celzijeva stupnja, a u zadnjoj polovici toga razdoblja gotovo dvostruko veći, odnosno još veći u posljednjih 25 godina.

Trend porasta temperature zraka u 20. stoljeću zabilježen je i na postajama u Hrvatskoj između 0.02 i 0.07 Celzijeva stupnja na deset godina. Kao i na globalnoj razini, trend raste s vremenom.

Kao posljedica globalnog zagrijavanja snježni pokrivač je manji, topi se led, te raste globalna razina mora, upozoravaju klimatolozi. (Hina) 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju