Hoće li Hrvatska zbog novog zakona uskoro ostati bez autohtonog voća i povrća?

Mali poljoprivrednici tvrde da će sjeme nekih domaćih kultura koje su mnogi generacijama čuvali i sadili jednostavno nestati, a druge pak strane Ministarstvo poljoprivrede ističe da uvodi nužne potrebe kako bi se sjeme još bolje zaštitilo.

Pročitajte i ovo STRUČNJAKINJA OBJAŠNJAVA Mitovi i zablude o poljoprivredi: "Ona je kao nogomet, svi smatraju da znaju što bi trebalo napraviti" INFORMER DONOSI Imate li 150.000 kuna na računu? To je prosjek financijskog bogatstva Hrvata, a nije ni pribrojeno - ono najvrjednije

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak otkriva što se uistinu želi postići novim Zakonom o sjemenu, te hoće li njime Hrvatska ostati bez autohtonih vrsta voća i povrća. Na pitanje što se želi postići novim Zakonom o sjemenu, Majdak odgovara: 

"Prije svega aktualni zakon je donesen još 2005.godine. Ministarstvo poljoprivrede je opravdano odlučilo postaviti neke nove odredbe kako bi efikasnije definiralo prije svega uređenje tržišta, proizvodnju, kontrolu uvoza sjemena i sadnog materijala, ali isto tako i inspekcijski nadzor, odnosno definiralo jedinstveni sustav sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj.

U posljednjih nekoliko godina raste ovaj sektor što nam daje pravo da s jedne strane gledamo pozitivno, a s druge strane onom zakonu i pod zakonskim aktima dodatno kvalitetnije uredimo sam sektor.

Moram naglasiti da je na razini onih niskih prinosa jedan dio u našoj proizvodnji, a razlog proizvodnje i uporabe niske kvalitete samog sjemena. 20 % proizvodnje sjemena imamo u Republici Hrvatskoj i u okviru same proizvodnje samih ratarskih kultura i ostalih poljoprivrednih kultura ovog sjemena, što nam nalaže također za obvezu definiranja kvalitetnog sustava sjemenarstva odnosno rasadničarstva u Hrvatskoj".

Majdak napominje kako su upitne one sorte sjemena koje uvozimo, a kojih je 80%, a ne tradicionalne sorte sjemena.

"Što se tiče samog uvoznog materijala dosta je velik udio ovog sjemena. U nekim proizvodnjama kao što je kukuruz udio nije toliko značajan, ali je znakovit. Ali mi štiteći kroz ovaj zakon i male i eko proizvođače, odnosno sve one proizvođače koji proizvode sjeme iz vlastitog uzgoja definiramo i nacionalnu sortu odnosno sortne liste koje će omogućiti jednostavnije certificiranje ovog sjemena i uporabu istog.

Mi uvodimo našu nacionalnu sortnu listu, ali i više njih kako bi naše autohtone tradicijske sorte evidentirali. Za sada imamo 4000 takvih sorti evidentirano, odnosno očuvali smo ih za buduće generacije, za buduću proizvodnju ovih sorti, ovih kultura, što je i naše bogatstvo u području poljoprivredne proizvodnje", ističe. 

Izumiranje tradicijskih sorti voća i povrća? 

Otkriva i koji su to kriteriji koji nezadovoljavaju i hoće li uvođenjem zakona izumrijeti tradicijske sorte voće i povrća.

"Ako govorimo o kvaliteti sjemena koje se proizvodi u Republici Hrvatskoj, zakonom se definitivno postavljaju za doradu, odnosno certificiranje sjemena u Republici Hrvatskoj.

Odnosno uvodimo pojam "Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" gdje će oni veći poljoprivredni proizvođači prije svega ratarski morati definitivno odraditi doradu svog sjemena prije uporabe prije sjetve odnosno sadnje i tako će njihova proizvodnja biti ne samo održiva već produktivnija , drugim riječima imat ćemo kvalitetnije prinose.

Certificirano sjeme jamči bolju klijavost, bolju zdravstvenu ispravnost sjemena, odnosno bolju otpornost na korov i kao takvo se preporučuje od struke, ali isto tako od resornog ministarstva", kaže. 

Objasnio je i što to točno znači za male proizvođače, hoće li dorada biti na njihov trošak i koliko će ih to sve opteretiti.

"Male i eko proizvođače smo zaštitili člancima u zakonu. Propisali smo kako će oni dodatno pravilnikom biti oslobođeni same dorade, odnosno neće morati provoditi izuzetno zahtjevan po njima postupak certificiranja, već će moći proizvoditi sjeme iz vlastitoga uzgoja.

Eko proizvođači su također izuzeti od ovih odredbi, a propisat ćemo pravilnikom definitivno s obzirom na većinu gospodarstva, za sve one koji su u sustavu za primatelje državne potpore uvjete na koji će način oni obavljati doradu i po mogućnosti na vlastitom gospodarstvu, kako bi ukupno smanjili ukupne troškove dorade koji u ovome trenutku po našoj procjeni iznose oko 30 lipa po kilogramu proizvedenog sjemena", izjavio je Majdak. 

Pojasnio je i daljnju proceduru odnosno kada možemo očekivati izglasavanje ovoga zakona.

"Zakon ide u prvo čitanje, znači redovna je procedura kao i za svaki zakon. Nakon prvog čitanja pristupit će se pripremi za drugo čitanje i u drugoj polovici ove godine očekujemo izglasavanje zakona", rekao je zaključno. 

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!