Godinu dana prošlo je od pucanja nasipa u Rajevu Selu i poplave koja je uništila domove tisuća ljudi na istoku Slavonije.


Godinu dana prošlo je od katastrofalnih poplava koje su uništile brojna naselja u istočnoj Hrvatskoj. Oko 15 sati 17. svibnja prošle godine pukao je samo četiri godine ranije obnavljani nasip nasip kod Rajeva Sela, tek nekoliko desetaka metara od prvih kuća. Pukao je i nasip kod Račinovaca, a poplavljeno je ukupno devet naselja.

Vezani članci Slika nije dostupna Godina dana je prošla, a 3000 ljudi i dalje ovisi o pomoći Crvenog križa Slika nije dostupna Mještani strahuju: Sava raste, a nasip u Rajevom Selu je rupa bez dna

Jedan od najboljih pokazatelja razmjera katastofe na istoku Slavonije bile su satelitske snimke EU programa Kopernik koje su prikazivale poplavljeno područje prije i poslijepo poplava, ali i dramatične snimke pogođenih područja iz zraka.

Gunja je potpuno potopljena. Selo smješteno na krajnjem jugoistoku županjske Posavine napustili su svi mještani, njih više od 4000.

'Više nemam ni suza da bih plakao. Tolika je ta naša tuga', lanjske su riječi načelnika općine Gunja Hrvoja Lucića. I on je napustio selo u kojem je potopljeno više od 1200 kuća. Ljudi su ostali bez domova koji su se napunili vodom, a kuće nisu jedine koje su stradale. Potpuno su uništeni i usjevi, ogromnu štetu pretrpio je stočni fond.

Katastrofa na istoku Hrvatske - Kao da je palo 10 avionskih bombi

U selo poznatom po jedinoj džamiji u tom dijelu Hrvatske svim snagama pokušavali su se obraniti od nabujale rijeke. Građeni su zečji nasipi, a kada je nestalo vreća s pijeskom dovozili su sve što su mogli iz vlastitih domaćinstava. No, to nije bilo dovoljno.

Međunarodni stučnjaci ovako su objasnili zašto je nasip pukao: Stručan je naziv hidraulički slom. Laički rečeno - nakon obilnih kiša nikad viša Sava prodrla je na tlo ispod nasipa - građen od pijeska i mulja. Silina i brzina vode taj su pijesak pretvorile u rijetku masu. Nastala je rupa - u koju se nasip samo srušio.

Osim Gunje pod vodom su završili Račinovci i Rajevo Selo, a voda je doprla i do Strošinaca i Posavskih Podgajaca. Ukupno je uništeno više od 2500 kuća, a dvije osobe izgubile su život. S poplavljenih područja evakuirano je više tisuća ljudi i životinja. Prema neslužbenim procjenama domove je napustilo desetak tisuća osoba.

Na terenu se nakon probijanja nasipa dežuralo dan i noć i strahovalo od novih problema koje bi sa sobom mogli donijeti rekordno visoki vodostaji. 'Gunja je stala', napisao je u svibnju prošle godine jedan korisnik Facebooka, društvene mreže koja se u kratkom roku pretvorila u odličnu platformu za organiziranje pomoći poplavljenim područjima.

Godina dana je prošla, a 3000 ljudi i dalje ovisi o pomoći Crvenog križa

A pomoć im je itekako bila potrebna. Jer posljedice i štete od poplava još uvijek se zbrajaju, a ukupna šteta do sada procjenjuje se na milijardu i 700 milijuna kuna.

Na stradalom području je do danas pokrenut postupak za obnovu 2204 poplavljenih kuća. Radovi na obnovi završeni su na 1557 poplavljenih kuća, a u tijeku je obnova njih 611. Vlasnicima kuća isplaćeno je 60 milijuna i 700 tisuća kuna bespovratnih sredstava, a do kraja travnja 2015., u obnovu zgrada javne namjene i obiteljskih kuća uloženo je više od 320 milijuna kuna.



Život u poplavljenom području polako se vraća u normalu iako obnova još uvijek traje. Dosad je na nju potrošeno oko pola milijarde kuna, dok bi se do završetka radova iznos mogao popeti na milijardu. Sve kuće trebale bi biti obnovljene do kolovoza, a raseljeni ljudi još uvijek žive po kontejnerima.

Najveći problem nezaposlenost

U kontejnerskom naselju u Gunji još je 165 osoba, a 3000 ljudi i danas ovisi o pomoći Crvenog križa. Dok su neki u kontejnerskim naseljima napravili prve korake, drugi su u izbjeglištvu došli na svijet.

FOTO Pogledajte u čemu će stanovnici Gunje boraviti dok im ne obnove kuće

Najveći problem na poplavljenim područjima danas predstavlja nezaposlenost. U srijedu je i premijer Zoran Milanović priznao da je na stradalom području najveći poslodavac Centar za socijalnu skrb. A to treba mijenjati.

Hrvatska se ujedinila

Poplave su lani ujedinile Hrvatsku. Pomoć pogođenim područjima stizala je iz svih dijelova zemlje, a mediji su svakodnevno izvještavali o kamionima koji su kretali prema Slavoniji. Tisuće volontera odlučilo je pomoći poplavljenima.

'Većina ljudi uzimala je novac, rekli su: Mi vam ne vjerujemo'

Brojne organizacije, ustanove i tvrtke, te podružnice Crvenog križa uključile su se u prikupljanje donacija za stradalo stanovništvo. Prizori volontera koji razvrstavaju pomoć tih su dana oduzimali dah. Kada je to bilo najviše potrebo građani su pokazali veliko srce i solidarizirali se s ljudima koji su ostali bez svega. Tih dana otvorena je donatorska linija na kojoj su evidentirane stotine tisuća poziva. Iznos PDV-a za humanitarne pozive donirala je Vlada, a donacije poduzetnika priznate su kao rashod. Bilo bi potrebno izdvojiti jako puno vremena za nabrojati sve koji su pomogli kako god su mogli - slanjem novčanih ili donacija u obliku hrane, higijenskih potrepština, odjeće, zvanjem na donatorski broj ili odlaskom u Slavoniju

Velika uloga vojske

U prvim satima poplave ključnu ulogu odigrala je vojska. Pripadnici oružanih snaga radili su danononćno i pomagali koliko mogu. Ljude i i stoku spašavalo je nekoliko tisuća vojnika koji su istovremeno gradili brane. Nakon poplava nastavili su sanirati nasipe i dekontaminirati poplavljena područja.

Pod vodom je završilo 2577 kuće. Do sada ih je obnovljeno 1593, a trenutačno se obavlja još 611 kuća. Uklonjeno je njih 373.

'Na tri lokacije u Gunji i dvije u Drenovcima bilo je razmješteno pet pokretnih kuhinja u kojima je za civilno stanovništvo pripremljeno i podijeljeno 65.618 obroka. Dva transportna helikoptera Mi-8 MTV1, koja su provela 76 letova, ukupno su prevezla oko 200 tona humanitarnog tereta. Vojska je sagradila i most u Račinovcima', podsjetio je u srijedu ministar obrane Ante Kotromanović na mali dio onoga što su za poplavljena područja učinili pripadnici oružanih snaga.

Na terenu su osim vojske neprestano bili i pripadnici policije, vatrogasaca, Hrvatske gorske službe spašavanja, djelatnici Crvenog križa i volonteri.

Poplave u regiji

Osim u Hrvatskoj, poplave su u u svibnju prošle godine nanijele ogromne štete i u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini. U BiH su mnogi ostali bez vode, klizišta su gutala kuće, a uništeno je više od sto tisuća stambenih objekata. Uništene su i mnoge škole i zdravstvene ustanove. U poplavama u tri zemlje život je izgubilo oko 50 ljudi, najviše u Srbiji i BiH

'Hvala'

Oni koji su prošle godine trebali pomoć još dugo neće zaboraviti milenijske vodostaje zbog koji su mnogi ostali bez svega što imaju. Premalo vremena je prošlo da bi zaboravili do kuda je voda napunila njihove domove, ali i brojne volontere koji su im priskočili u pomoć kad su to najviše trebali.

Mladi iz studija kreativnih ideja Gunja su svima koji su proteklih godinu dana pomagali poplavljenim područjima odlučili zahvaliti i videom.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook