Grbin: Privatizacija CO jedna je od najuspješnijih hrvatskih privatizacijskih priča

"Privatizacija CO jedna je od najuspješnijih hrvatskih privatizacijskih priča. S dokapitalizacijom smo došli u situaciju da u Zagrebu niče potencijalno veliki regionalni igrač i umjesto da zbog toga svi budemo sretni, jer će to u Hrvatsku i Zagreb donijeti nove poslove, mi oko toga danas pravimo probleme", rekao je Grbin novinarima u Saboru.

Pročitajte i ovo Nakon izbora Peđa Grbin ima novu funkciju parlamentarna sezona Grbin pozdravio uvođenje poreza na nekretnine, ali ne na teret građana: "Mi smo o tome imali hrabrosti govoriti i prije izbora..."

Državna revizija prošloga je tjedna objavila izvješće u kojem tvrdi da je Vladinu odluku o privatizaciji CO-a morao potvrditi i Sabor, no Grbin tumači kako je Sabor to i učinio.
Sabor nije zaobiđen

"Prilikom privatizacije CO-a nije zaobiđen Hrvatski sabor - 14. lipnja 2013. donijeta je Strategija upravljanja državnom imovinom, u kojoj je jasno utvrđeno da u tom trenutku traje privatizacija tri trgovačka društva od posebnog državnog interesa. To su bili brodogradilište 3. maj, Hrvatska poštanska banka i CO. Znamo kako su završile dvije od te tri privatizacijske priče, no činjenica je da je Hrvatski sabor to utvrdio i da je, usvajajući Strategiju, utvrdio da će se privatizacija tih trgovačkih društava provesti po Zakonu o upravljanju državnom imovinom. Dakle, teza da je Hrvatski sabor zaobiđen je potpuno netočna", rekao je Grbin.

HDZ traži istražno povjerenstvo za privatizaciju CO

Uvjeren je da su državni revizori pogriješili u ocjeni da se na privatizaciju CO-a trebao primijeniti Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja iz 1992.

"Taj je zakon iskorišten kao temelj za pretvaranje tadašnjih društvenih poduzeća, koja su izašla iz socijalističkog društvenog uređenja, u društva kapitala. Nakon tog zakona, donijet je čitav zakon drugih zakona – Zakon o privatizaciji, pa kasnije Zakon o upravljanju državnom imovinom s izmjenama i konačno Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH. Svi ti zakoni regulirali su način na koji će Hrvatska upravljati i raspolagati, dakle prodavati dionice trgovačkih društava u njezinu vlasništvu. 1992. bile su posebne okolnosti, taj se zakon nije odnosio samo na CO, već i na druga društva, konkretno na društvo za reosiguranje Croatia Lloyd i mi danas imamo zakone koji su čitavo to područje sustavno uredili", kaže Grbin.

Napominje i da je Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja sadržavao odredbu koja govori kako će se, nakon pretvorbe, privatizacija provesti po zakonu koji će Sabor donijeti na prijedlog Vlade.

Privatizaciju CO-a uredili razni zakoni

"Vlada je čitavo vrijeme predlagala razne zakone, kao što su Zakon o privatizaciji, Zakon o upravljanju državnom imovinom, Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH, do Strategije upravljanja imovinom RH, koji su svi uredili, između ostalog, i konkretno privatizaciju CO-a. Ništa što je učinjeno vezano uz privatizaciju CO nije u suprotnosti sa zakonom iz 1992., dapače", tvrdi Grbin.

Podsjetio je kako je, nakon prodaje dijela udjela države u CO-u uslijedila i dokapitalizacija društva, te ocijenio da je novi vlasnik osigurao novac koji će CO-u omogućiti da postane ozbiljan regionalni igrač.

Na primjedbu da su neki saborski zastupnici iznijeli sumnje oko toga je li novac od dokapitalizacije doista ostao u CO ili je povučen, Grbin je upozorio da bi takvo povlačenje novca iz tvrtke predstavljalo kazneno djelo.

"Ako netko ima saznanja da je kazneno djelo počinjeno, dužan je to prijaviti DORH-u, ali tada mora jasno navesti na temelju čega iznosi takve sumnje, a onda mora stajati iza svoje riječi. Mislim da ovakva naklapanja ne treba dalje komentirati", rekao je.

Grbin nije želio nagađati kako će saborska većina glasovati o izvješću državne revizije.

SDP prihvaća istražno povjerenstvo

"O izvješću državne revizije raspravljat ćemo na odborima, na plenarnoj sjednici, na temelju te rasprave donijet ćemo odluku kako ćemo se postaviti prema izvješću. U njemu ima stvari s kojima se slažemo, ima i onih s kojima se ne slažemo, ali upravo je to svrha postojanja državne revizije, da se neka pitanja koja su dvojbena iznesu pred javnost, pred političku scenu i da o njima otvoreno raspravljamo, ovako kako danas činimo, a ne iza leđa javnosti", istaknuo je.

Zamoljen da komentira najavu HDZ-a da će tražiti osnivanje istražnog povjerenstva, odgovorio je: "SDP nema nikakvih problema s istražnim povjerenstvom, dapače. Neka kolege iz HDZ-a to predlože, onda ćemo o tome razgovarati". (Hina)