Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Banke su zadnjih godina ostvarivale veliku dobit, a kamate su rasle i tvrdilo se, kako je uzrok svemu kriza. Guverner Rohatinski nedavno je u intervju za Novu TV izrazio nadu da će kamate za kredite građanima u 2010. početi padati!


Zbog divljanja kamata posljednjih godinu dana mnogi su požalili što su se bankama uopće obratili. Među njima i Melita Hreljac Ševčenko, koja ima peteročlanu obitelj i stambeni kredit. 'Neizmjerno puno bi nam značilo zato što je nama rata kredita otišla preko dvije tisuće kuna gore, što zbog rasta kamate, što zbog tečaja', rekla nam je Melita.

Vezani članci Goran Aleksić (Dnevnik.hr) U četvrtak bi se mogla dogoditi velika stvar za mnoge korisnike kredita: "Ako me kolege ne podrže, smatrat ću ih lažovima!" Slika nije dostupna Nakon dvije godine rasta, kamate napokon padaju!

Kamatne stope na stambene kredite primjerice u prošloj godini porasle su u prosjeku za 1,3 postotna boda. Na kredit od sto tisuća eura i rok isplate od 20 godina mjesečne rate tako su, ovisno o uvjetima banke, građanima porasle za otprilike 75 eura. Na godišnjoj razini, za gotovo tisuću eura. To bi se u idućoj godini moglo promijeniti, najavila je prva Privredna banka, dok ostale koje smo kontaktirali još oklijevaju.

Zapadni standard možemo samo priželjkivati

'Naznake su tu, elementi su tu da krene se u pad, a kad će se to dogoditi ovisi o puno stvari, znači o cijelom stanju gospodarstva koje isto ovisi o odlučnim potezima hrvatske Vlade da nešto se tu napravi', objasnio je Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka. Strogim uvjetima i banke su izgubile klijente pa ovaj put dijele interes građana. U odnosu na prošlu godinu smanjen je rast kredita, stambeni čak stagniraju. Osim o stanju gospodarstva, pad kamata, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny, ovisi i o napredovanju pregovora s Europskom unijom. Do tada, standard zapadnih zemalja možemo samo priželjkivati.

'Glavna vodeća kamatna stopa na europskom tržištu sada je ispod jedan posto, tako da su kamatne stope u Austriji na oročenu štednju negdje oko dva posto, a na kredite između tri i pet posto', istaknuo je Novotny. Ipak, i psihologija igra veliku ulogu. Pa su makar i same najave dobrih vijesti građane nakon dugo vremena razveselile.