O odnosima sa susjedima: ''Svakim dolaskom nove Vlade počinjala je nekakva nova politika''

Sa Slovenijom nikako na zelenu granu. I Hrvatska i Slovenija članice su Europske Unije, a imamo dojam kao da Europska Unija više čuje jednu članicu, a manje drugu?

Pročitajte i ovo Pripremaju se Slovenska vlada traži pravne stručnjake za tužbu protiv Hrvatske Nakon govora u UN-u "To je sad nemoguće": Cerar otkazao sastanak s Plenkovićem jer je "vrlo javno" odbio arbitražnu odluku

"Pa da, to je točan dojam i to isključivo iz razloga jer je Slovenija u jednom dugom vremenskom razdoblju imala puno puno bolji međunarodni diplomatski položaj od Rebublike Hrvatske. Ona je od 2004. godine članica EU, pregovore je završila dvije godine prije. Osim toga, Slovenija je čitavo vrijeme gradila svoju vanjsku politiku na odnosima s Hrvatskom, što je razvidno iz njihovih dokumenata, i u tome je bila vrlo dosljedna, vrlo konzistentna, ja bih rekla i vrlo razrađena, bez obzira jesu li na vlasti bile desne ili lijeve vlade. Hrvatska to nije imala. 

Svakim dolaskom nove Vlade je počinjala nekakva nova politika. Hrvatska 1993. godine, kada su stigla ona prva dva zahtjeva objedinjena u jedan memorandum, nije mogla previše obraćati pažnju na signale iz Ljubljane jer je ovdje bio rat, ali već nakon završetka mirne reintegracije, osobito nakon 2000. godine, mislim da se na te signale trebalo obraćati puno više pažnje, anticipirati što će se dogoditi, a ne gurati pod tepih. Znamo, 2002. godine su u Savudrijskoj vali bili čak i oružani sukobi, 2005. su Sanader i Janša dogovorili arbitražu, kao bit će pred međunarodnim sudom, čak se oformila i nekakva Komisija, ali sve je to bilo jako površno i sve se to jako brzo ugasilo. 2008. smo proglasili ZERP i oni su samo to dočekali i kazali da ZERP prejudicira granično pitanje i Slovenija je 2008. godine, tada je i predsjedala Europskom unijom, taj svoj mandat iskoristila isključivo za intenzivno lobiranje među zemljama članicama da se Hrvatskoj blokiraju pregovori, što se na kraju i dogodilo u prosincu te godine.

Mi smo u Europsku uniju ušli uz pomoć naših američkih partnera, jer arbitražni sporazum je "umotvorina" američke diplomacije koja je sve dovela za stol i tu smo zapravo, po meni, prokockali naše dvije šanse upravo zbog te nedosljednosti. Prva velika stvar koja je Hrvatskoj išla u prilog jest načelo međunarodnog prava kao načelo arbitraže, kojem se Slovenija protivila. Oni su htjeli da to bude načelo pravičnosti. I drugo je ova neviđena politička korupcija, koje se ja barem, a dugo radim, ne sjećam da se ikada dogodila. 

Hrvatska je izašla iz arbitraže, ali je ostavila postupak bez ikakvog nadzora i nije poduzela one daljnje korake da lobira i da pritišće da se arbitraža ugasi. I danas smo tu gdje jesmo. Još ću jednu stvar samo reći, Slovenija je u godini pred izbore. Ona idući mjesec ima predsjedničke izbore, a iduće godine parlamentarne. I zbog toga je ministar vanjskih poslova Karl Erjavec iz Stranke umirovljenika tako žestok. Kupi glasove jer zna da se bez njega niti jedna buduća slovenska Vlada iduće godine neće moći sastaviti. Dakle, on je taj ključan koalicijski partner, plus što ova cijela priča oko arbitraže ima i svoj veliki geopolitički okvir. To je, prije svega, LNG terminal za plinovod Krk-Baltik. U tom području slabe određene zemlje članice EU, prije svega Njemačka, slabi i Rusija. Ali to je tema za neku drugu priču, no ni taj kontekst nije nebitan", prokomentirala je Ivana Petrović. 

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr