Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska diplomacija mora ustrajati u objašnjavanju zašto je srbijanski zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine štetan za dobrosusjedske odnose i stabilnost jugoistočne Europe, rekao je predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Gordan Jandroković nakon objave non-papera Europske komisije koja ima suprotno mišljenje.


Iz non-papera koji je danas procurio u javnost vidljivo je da Europska komisija smatra da pitanje srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine ne treba biti uvjet za otvaranje pregovora u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava.

Vezani članci Cijepljenje protiv koronavirusa, ilustracija U Hrvatskoj gotovo 200 novih slučajeva, među njima i stranci. Imamo i preminulih: Provjerite kakvo je stanje u vašoj županiji Aleksandar Vučić Postaje li Velja za Vučića ozbiljna nevolja? Srpski analitičar: "Zaigrao se i preigrao. Žao mi je, ali Srbija nikad nije bila u ovako teškoj situaciji"

Iako je riječ o neslužbenom dokumentu, Jandroković smatra da je njime "EK na neki način izrazila želju pokazati mišljenje".

"To još nije službeni papir, ali pretpostavljam da će biti takav. Međutim, hrvatska diplomacija treba ustrajati u objašnjavanju zašto ovaj zakon nije europski i zašto je štetan za dobrosusjedske odnose i stabilnost jugoistočne Europe. Partnerima u EU treba objašnjavati da je to uvjet za Srbiju da krene u prihvaćanje europskih vrijednosti potrebnih za otvaranje poglavlja 23", kazao je Jandroković novinarima u Saboru.

Podsjetio je da je Hrvatska kao kandidatkinja za punopravno članstvo u EU prošla izuzetno teške pregovore tijekom kojih su, kaže, neke članice bile nekorektne, nedosljedne pa i nepravedne.

"Danas imamo vrlo snažne argumente u tumačenju što nije dobro sa srbijanskim zakonom, a to je da mogu suditi za zločine počinjene na prostoru drugih država i od strane državljana tih država. Taj zakon sigurno ne bi bio prihvatljiv da se tiče pojedinih država EU i da su u pitanju njihovi državljani, zato i nama nije prihvatljiv i Srbija ga mora promijeniti", poručio je Jandroković.

Smatra da je diplomacija u prošlom mandatu trebala učiniti više kako bi hrvatski prigovori Hrvatske bili uvršteni u mjerila za Srbiju, ali smatra da se to može učiniti i sada.

"Ne znam što je hrvatska diplomacija radila protekle četiri godine. To je svakako trebalo uvrstiti u mjerilo za Srbiju, međutim to će trebati učiniti u danima i tjednima pred nama", istaknuo je.

Novinare je zanimalo i što očekuje od oporbe, s obzirom da se oporba u prošlom mandatu u vanjskopolitičkim pitanjima često svrstavala na stranu suprotnu od one koju je zastupala tadašnja vlada.

Jandroković takvo mišljenje ne dijeli. "Sjetite se arbiražnog sporazuma sa Slovenijom i drugih situacija kad smo konsenzualno nastupali. Koliko znam, sada je stav SDP-a vrlo sličan našem. Hrvatska upozorava Srbiju već pet godina da taj zakon nije europski, da nije korektan i da ne može opstati. Bilo bi pametno od kolega iz Srbije da ga povuku ako zaista žele biti europska zemlja koja poštuje europske standarde i vrijednosti", rekao je.

Klisović (SDP): EK nije nam dala odbijenicu već svoje stajalište

SDP-ov saborski zastupnik Joško Klisović ocijenio je u četvrtak da non-paper kojim je Europska komisija (EK) odbila dio prigovora Hrvatske vezanih uz srbijansko otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 nije "odbijenica" nego samo stajalište EK.

"Mislim da to nije odbijenica, nego je samo EK izrazila svoje mišljenje, a naš je stav i do sada bio da taj zakon nije dio europske pravne stečevine i da on ne treba biti dio zatvaranja poglavlja, no tu se radi o nekim dodatnim stvarima za koje smatramo da su važne u kontekstu otvaranja ovog poglavlja", kazao je Klisović novinarima u Saboru.

Uvjeren je kako zakon kojim je Srbija svoju kaznenu jurisdikciju proširila na druge države na području bivše Jugoslavije ne pridonosi regionalnoj suradnji, koja je, ističe, važan dio pristupnih pregovora Srbije.

"Tu je i problem pravne sigurnosti naših državljana koji ne znaju smiju li ili ne smiju izaći iz države", napomenuo je Klisović, koji smatra da bi u kontekstu regionalne suradnje i dobrih bilateralnih odnosa bilo dobro da se hrvatska i srbijanska Vlada dogovore "za stolom".

"Mislim da bi bilo dobro da se sjedne za stol i da se riješi to pitanje, koje smo i mi u bivšoj vladi pokušavali riješiti sa srpskim vlastima, ali, na žalost, bezuspješno. Nisu htjeli povući taj zakon, još uvijek ga ne žele povući. Naše dizanje tog pitanja u kontekstu pristupnih pregovora Srbije samo je dodatna želja i htjenje da se to pitanje ozbiljno shvati u Beogradu, da se ozbiljno shvate njegove implikacije, prvenstveno političke implikacije za bilateralne odnose i odnose u regiji, ali i za poštivanje pravne države, načela sigurnosti i svega onoga što jesu vrijednosti EU", kazao je Klisović.

Osvrnuo se i na tumačenje EK da slične zakone imaju i druge članice EU, primjerice Francuska, koja je 90-ih donijela zakon o jurisdikciji nad ratnim zločinima počinjenim na području bivše Jugoslavije i Ruande.

"Pretpostavljam da je Francuska tada procijenila da nema političke volje u tom trenutku na tim prostorima da se procesuiraju takvi zločini. Sjetimo se, u tom je trenutku bio Milošević, bio je jedan potpuno drugačiji kontekst, u kojem je možda bilo procijenjeno da je takvo nešto potrebno. Danas ne vidimo nikakvu potrebu za takav zakon i ekskluzivnu jurisdikciju Srbije na teritoriju Hrvatske, BiH i ostalih država na području bivše Jugoslavije", rekao je Klisović. (Hina)