Dvije i pol godine trebalo je susjedima u Bosni i Hercegovini da objave rezultate popisa stanovništva. Tamošnji političari posvađali su se - treba li ga uopće objaviti, a što će tek biti sada kad su - rezultati poznati!?
Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak o ovoj je situaciji govorio u intervjuu za Dnevnik Nove TV.
Vezani članci
BiH je od 1991. izgubila više od 840.000 stanovnika! Gdje su ti ljudi?
Kao i uvijek ima više razloga. Prije svega je rat. Još više je bilo tijekom rata u progonstvu, izbjeglištvu. Također je tu i poraće, nesređena društvena politička i medijska klima. Također je mali natalitet.
U BiH sve funkcionira po nacionalnom ključu, posebice javna uprava, zapošljavanje i ostalo. Dakle, 50 posto Bošnjaka - ima pravo na 50 posto radnih mjesta, 30 posto Srba na 30 itd. Sada se karte drugačije miješaju.
Nije to ni do sada bilo baš tako precizno poštovano. Kako će od sada, to ćemo isto vidjeti. Prije svega problem je u Republici Srpskoj, tamo je zastupljenost Bošnjaka i Hrvata i u javnoj upravi vrlo mala. Znamo, ljudi vole javnu upravu jer su plaće i u BiH ovisno o pojedinim sektorima generalno su duplo veće nego su u realnom sektoru. Kako će biti dalje, vidjet ćemo.
Je li popis relevantan? Žive li svi popisani u Bosni i Hercegovini?
To je bilo ključno pitanje prije objavljivanja i još uvijek – manji entitet kaže da to neće ni objaviti. Ključno pitanje je jesu li rezidentni ili nerezidentni to ni sami popisivači ne znaju, jer je to vrlo teško precizno ustanoviti. Ima jedan broj koji sigurno ne živi u BiH, ali ovdje je popisan.
U BiH danas živi 544.857 Hrvata, što je oko 216.000 manje nego 1991. godine. Što to znači za njihov politički opstanak i ravnopravnost unutar Bosne i Hercegovine?
Bogu hvala da ima toliko. Inače svi su govorili da nema ni 380.000, to je polovica od nekadašnjeg popisa iz 1991. Ima nas puno više nego što su mnogi očekivali. Mislim da nema razloga za nekakvu paniku. Mislim da je vrlo važno promijeniti pristupi pitanju. Nemojmo kukati što nas nema milijun ili pet milijuna, ajmo raditi s ovim ljudima koliko ih imamo. Naravno, i politički je vrlo važno, ali ne rješava. Mnogi iz BiH će vam reći, govorimo o Hrvatima, da idu na primjer u inozemstvo, idu u Austriju radi manjka nacionalnih prava u BiH. Idu u Austriju gdje nemaju nikakva nacionalna ni politička prava. Nema ni jedne škole, ni jednih novina, televizija itd. na hrvatskom jeziku. Ovdje ipak ima hrvatskih 94 osnovne škole, 47 srednjih škola, imamo Sveučilište u Mostaru, privatno sveučilište, ima 25-ak radija, lokalnih barem 15 i dvije dnevne novine. Napredak sam izdaje dva tri lista i drži jedan radio.
Podsjetimo, prema službenim podacima, u BiH je 3 milijuna 531 tisuća 159 stanovnika. Najviše je Bošnjaka, 50,11 posto. Srba je 30,78 posto, a najmanje je Hrvata - 15,43 posto. U odnosu na popis iz 1991., BiH je izgubila gotovo svakog petog stanovnika. Tada je popisano gotovo 4 milijuna i 400 tisuća ljudi. Udio Bošnjaka je, kao što možete vidjeti, u međuvremenu porastao za oko 7 postotnih poena. 1991. ih je bilo oko 43,5 posto. Udio Srba se u razdoblju između dva popisa smanjio za pola postotnog poena. Nekad ih je bilo 31,21 posto. Demografski, najgore su prošli Hrvati. Njih se udio smanjio 2 postotna poena. Prema popisu iz 1991. predstavljali su 17,38 posto stanovništva BiH.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
