Ustavni sud donio je odluku o sudjelovanju na izborima predsjednika Zorana Milanovića.
Milanović ne može biti kandidat na izborima dok je predsjednik, priopćili su odluku. Poslali su upozorenje SDP-u i Milanoviću da mogu poništiti izbore.
Za takvu odluku bilo je devet sudaca, dok su Abramović i Antičević Marinović bili protiv.
Ustavni sud čine suci: Goran Selanec, Snježana Bagić, Miroslav Šeparović (predsjednik), Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Davorin Mlakar, Andrej Abramović, Miroslav Šumanović, Branko Brkić, Josip Leko, Mario Jelušić, Lovorka Kušan i Rajko Mlinarić.
No o odluci za Zorana Milanovića glasalo je 11 sudaca. Dvoje nije glasalo, a to su Goran Selanec i Lovorka Kušan.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na presici je rekao da oni nisu glasali i da su napustili sjednicu.
"Oni su rekli da u našem priopćenju nije do kraja razjašnjeno kada predsjednik može nastupati i sudjelovati u političkim aktivnostima, koja je to granica koja prelazi u izbornu utrku i da tu postoje tehničke nejasnoće. Neki suci ipak su me zamolili da ne prenosim njihove stavove, pa bih se ja ipak suzdržao, ali oni ne mogu nastupati u medijima. U ovome nema izdvojenih mišljenja i ovo je upozorenje", rekao je Šeparović.
Kaže kako su oni napustili sjednici prije glasanja rekavši da su zbog tehničkih razloga. "Nema uvjeta za donošenje odluke i napustili su sjednicu."
Tko su suci?
Oporba predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića često spominje kao zaštitnika HDZ-a, odnosno onoga koji sve odluke donosi u korist te stranke. Šeparović i Vladimir Šeks u kumskoj su vezi.
Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović i Josip Leko bivši su članovi SDP-a.
Antičević Marinović ostala je poznata u javnosti po najbizarnijoj svečanosti otvaranja u Hrvatskoj i regiji.
U Uredu državne uprave u Varaždinu tadašnja SDP-ova ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović stavila je u funkciju nova dizala. Svečanost je završila vožnjom ministrice i gradonačelnika Ivana Čehoka novim liftom.
Ostat će zapamćena i po svojem neslavnom izgovoru engleskog jezika i rečenici "pipl mast trast as" koju je izrekla u Europskom parlamentu.
Andrej Abramović diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993. Pravosudni ispit položio je 1995.
Nakon diplome zaposlio se u odvjetničkom uredu Jurja Vedrine, a zatim kod Milorada Čađenovića, gdje radi izbora za suca Općinskog suda u Zagrebu 1996. Od 2007. bio je sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu, gdje je određeno vrijeme bio i voditelj grupe za medijske sporove. Od 2012. do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske bio je sudac i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu. Bio je član Radne skupine Ministarstva pravosuđa za praćenje i primjenu Zakona o upravnim sporovima.
Autor je niza stručnih članaka s područja građanskog, građanskog postupovnog, upravnog i ustavnog prava. Sudjelovao je i predavao na brojnim znanstvenim i stručnim domaćim i međunarodnim savjetovanjima, seminarima, kongresima i drugim skupovima.
Davorin Mlakar
Bivši ministar i bivši HDZ-ovac Davorin Mlakar svojedobno je mrtav hladan priznao da se pogrešno predstavio u slučaju u kojem su ga u Austriji istraživali zbog sumnje da je primio 630.000 mita s bivšim članom Državnog izbornog povjerenstva Josipom Vreskom i HSS-ovcem Danijelom Ropušem.
Mlakar je na HRT-u potvrdio da se pogrešno predstavio u središnjici Hypo banke u Klagenfurtu, ali to HDZ-u nije smetalo da ga predloži za suca Ustavnoga suda.
Biografije trojice sudaca Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selanca, koje je 2017. godine izabrao Hrvatski sabor
Miroslav Šeparović za suca Ustavnog suda izabran je 2009., a za predsjednika tog suda 2016.
Prije toga, od 2000. do 2005. bio je odvjetnik, a od 1998. do 2000. ravnatelj Hrvatske obavještajne agencije i zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.
U Ministarstvu pravosuđa radio je od 1989., prvo kao upravni savjetnik u Upravi za imovinskopravne poslove, a od 1995. do 1998. bio je ministar pravosuđa.
Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. Karijeru je započeo u tvrtki Blato 1981., nakon čega je radio i u vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko.
Rođen je 18. srpnja 1958. u Blatu, diplomirao je 1981. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je 2013. doktorirao na području građanskog prava i obiteljskopravnih znanosti.
Pročitajte i ovo
Mato Arlović
Za suca Ustavnog suca izabran je u srpnju 2009.
Od 1990. do 2008. obnašao je pet mandata u Hrvatskom saboru, gdje je obnašao brojne dužnosti. Bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora od 2000. do 2003. i od 2004. do 2007.
Uz članstva u odborima bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, Odbora za pomorstvo i veze i Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.
U Saboru je sudjelovao u donošenju Ustava i njegovih izmjena i dopuna, kao i u procesu donošenja Ustavnih zakona.
Od 1970. do 1975. radio je u Tvornici šećera i vrenja Boris Kidrič, a od 1980. do 1988. bio je zaposlen na osječkom Pravnom fakultetu.
Rođen je 4. studenoga 1952. u Oštroj Luci u BiH, diplomirao je 1979. na osječkom Pravnom fakultetu, gdje je 2012. doktorirao pravne znanosti.
Goran Selanec
Goran Selanec na dužnost suca Ustavnog suda dolazi s mjesta zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, gdje je od 2012. uz ostalo radio na kontroli usklađenosti prakse pravobraniteljice s pravnom stečevinom EU-a te praćenju i analizi odluka Ustavnog suda, Suda EU-a i Europskog suda za ljudska prava.
Od 2010. bio je viši pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Bio je i nacionalni stručnjak za ravnopravnost spolova (od 2009. do 2012.), stručni savjetnik na EU PHARE projektu "Harmonisation and Publication Case Law" pri Vrhovnom sudu, predavač na Katedri za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i znanstveni novak na katedri za Ustavno pravo.
Pročitajte i ovo
Rođen je 20. listopada 1976. u Zagrebu. Pravo je diplomirao 2000. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, dok je pravne znanosti doktorirao na University of Michigan Law School 2012.
Ustavni sud posebno je državno tijelo čija je glavna zadaća nadzor nad ustavnošću zakona te zaštita ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavom.
