Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kolegij povjerenika Europske komisije podržao je prijedlog Viviane Reding da se Hrvatskoj uvedu sankcije.


Povjerenica Viviane Reding, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i povjerenik Štefan Fuele, obavijestili su u petak kolegij povjerenika o kršenju načina primjene europskog uhidbenog naloga (EUN) u Hrvatskoj.

Vezani članci Slika nije dostupna Mimica: Komisija nije raspravljala o sankcijama Hrvatskoj; Reding: Raspravljala je! Slika nije dostupna VIDEO Evo što je Reding odgovorila Vladi!

>> Ministarstvo pravosuđa: O europskom uhidbenom nalogu sve je već rečeno

>> Karamarko: Neozbiljna Vlada, neozbiljan premijer, ozbiljni problemi za Hrvatsku

>> 'Vaš se premijer igra sudbinom svih hrvatskih građana!'

Europska komisija je odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske predviđen člankom 39 iz hrvatskog pristupnog ugovora i o tome će uskoro izvijestiti zemlje članice, doznaje se u ponedjeljak iz izvora Komisije.

Postupak se pokreće jer je Hrvatska po ocjeni Komisije prekršila europski uhidbeni nalog donošenjem zakona, kolokvijalno nazvanog 'lex Perković', kojim se primjena EUN-a ograničava na zločine počinjene nakon kolovoza 2002.

'Kolegij povjerenika Europske komisije u potpunosti podupire aktiviranje članka 39, što će se formalno dogoditi u sljedećih nekoliko dana, osim ako Hrvatska ne poduzme mjere koje bi opravdale preispitivanje te odluke', rekla je Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice EK Viviane Reding.

Reding, Barroso i Fuele dobili 'punu potporu'

'Potpredsjednica Reding, predsjednik Jose Manuel Barroso i povjerenik za proširenje Štefan Fuele obavijestili su kolegij povjerenika o situaciji i dobili punu potporu za buduću akciju. Stoga, ne bude li razvoja događaja u Hrvatskoj koji bi opravdao ponovno preispitivanje situacije, uskoro će se pokrenuti postupak predviđen člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora', dodala je Andreeva.

S obzirom da članak 39 predviđa konzultacije sa zemljama članicama, Komisija će o hrvatskom kršenju pristupnog ugovora zemlje članice EU uskoro obavijestiti, ali ne mora od njih dobiti odobrenje za pokretanje mjera. Zemlje članice imaju deset dana da se očituju o tome, a nakon toga će se odlučiti koje će konkretne mjere biti poduzete protiv Hrvatske.

O konkretnim mjerama nakon konzultacija s članicama EU

Andreeva nije htjela govoriti o konkretnim mjerama prije konzultacija sa zemljama članicama. Podsjetila je i da je Komisija u proteklih mjesec dana bila vrlo jasna u traženju 'brze i bezuvjetne promjene hrvatskog zakona kako bi se Hrvatska uskladila s europskim uhidbeni nalogom.'

Ponovila je da Komisija očekuje 'brzu i bezuvjetnu' promjenu hrvatskog zakona, dodajući da riječ 'brzo' ne sadrži nekakav konkretan rok, 'ali ne znači da se to treba učiniti za godinu dana, nego bez nepotrebnog odgađanja'.

Izigrano povjerenje

Istaknula je da je 'ovdje riječ o izigravanju povjerenja, jer ako stvarate prostor bez granica unutar EU, onda morate osigurati da zločini počinjeni u jednoj članici ne smiju ostati nekažnjeni'.

Situacija neusporediva sa slučajevima Češke i Slovenije

Andreeva je dodala da se ova situacija ne može usporediti sa situacijom u kojoj su se svojedobno našle Češka i Slovenija, koje su također donijele zakone suprotne europskom uhidbenom nalogu, ali su ih pod pritiskom Komisije morali promjeniti.

'Europska komisija traži od svih zemalja članica da korektno provode europski uhidbeni nalog. To se dogodilo u Sloveniji i Češkoj, koje su promijenile svoje zakone jer je Komisija na tome inzistirala. U svakom slučaju, situacija u Češkoj ili Sloveniji nije usporediva s današnjom situacijom u Hrvatskoj, jer sada imamo zakon koji je usklađen 2010. godine, kada se hrvatska Vlada borila da se uskladi s pravilima EU, a koji je onda tri dana prije članstva promijenjen suprotno europskom zakonu. Dakle, ovdje je situacija vrlo različita', rekla je Andreeva.

Što stoji iza članka 39?

Članak 39 omogućava Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. 

Kakve će biti sankcije?

Sankcije bi mogle biti na području fonda koji služi pripremi Hrvatske za što brži ulazak u Schengen.

U toj stavki proračuna EU, poznatijoj i po engleskom izrazu 'Schengen facility', za Hrvatsku je ove godine rezervirano 40 milijuna eura, a od 2014. do 2020. dodatnih 203,7 milijuna eura.  Time je šteta za Hrvatsku dvostruka: ne samo da će povući manje novca iz proračuna EU, nego će kasniti i njezin ulazak u schengensku zonu.

Alternativa tome bila bi uvođenje postpristupnog monitoringa, protiv čega se Komisija protivila prije ulaska Hrvatske u EU-u.

Izmjene 'lex Perković' na Vladi

Ministarstvo pravosuđa prije nekoliko je dana potvrdilo da bi već ovog tjedna moglo na Vladu uputiti izmijenjeni zakon prema kojem bi se od 15. srpnja iduće godine ukinulo ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga na zločine počinjene poslije kolovoza 2002.

Podsjetimo, Hrvatska je nekoliko dana prije pristupanja EU donijela zakon o pravosudnoj suradnji čiji je europski uhidbeni nalog sastavni dio, a koji ograničava njegovu primjenu na zločine počinjene nakon 2002.

>> Reding: Vrlo sam žalosna i razočarana, a borila sam se za Hrvatsku!

Povjerenica Reding Vladi je poslala nekoliko pisama u kojima stoji da ono što je Hrvatska učinila 28. lipnja, usvajanjem amandmana na Zakon o europskom uhidbenom nalogu, nije u skladu s europskim zakonodavstvom te da to treba ispraviti. (I.D. / Hina)

Nastavak ove priče pratite na Dnevnik.hr!

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju