Stručnjak o najvećem krivcu za poskupljenje goriva: "Ljudska pohlepa i burza čine svoje..."

U Hrvatskoj je ponovno znatno poskupjelo gorivo. Prosječan spremnik od 50 litara dizela skuplji je čak 19,5 kuna. Za spremnik benzina treba izdvojiti 13 kuna više, a plina 15 kuna. 

tri vijesti o kojima se priča rekordni vjetrovi u Kini Tresu se prozori, ruše stabla, padaju i snijeg i tuča: Zbog rijetko viđene oluje izdano najviše upozorenje više od 30 mrtvih UZNEMIRUJUĆE Rusija izvela strašan napad na ukrajinski grad, mrtvi leže na ulicama: Oglasio se Zelenski Tragičan kraj Tijelo mladića za kojim se tragalo pronađeno u rijeci u centru grada

Bivši ministar gospodarstva i bivši generalni direktor Ine Davor Štern komentirao je situaciju s poskupljenjem goriva koje leti u nebo. A kada cijene goriva lete u nebo, kao danas, poskupljuje i cijena hrane, pa onda i cijeli život.

Na pitanje ima li granice ovim poskupljenjima, Štern odgovara da nema. Kao razloge poskupljenja navodi ljudsku pohlepu, burzu i percipiranu potražnju. 

"Nema velike mudrosti, poskupjela je nafta, poskupjelo je gorivo, to je sve povezano", pojasnio je Štern.

"Osnovni razlog poskupljenja je porast cijena sirove nafte. Kod nas se cijena formira tako da opskrbljivači formiraju slobodno cijene, na temelju cijena uvozne sirove nafte i uvoznih naftnih derivata, a ljudska pohlepa i burza čine svoje. Zapravo je burza najveći krivac. Velika je potražnja, a kada je potražnja velika, rastu cijene", objašnjava.

"Tržište se oporavilo, mjere COVID-a su popustile, industrija se oporavlja, avio-industrija se oporavlja, potreba za kerozinom je veća i došlo je do dojma velike potražnje. To je percipirana potražnja, ne realna. Tu su i burzovni mešetari, koji rade svoje i reguliraju tržište", naglašava. 

Korist od svega imaju naftne kompanije, proizvođači nafte, a u Hrvatskoj veliku korist ima država. "Povećava se prihod državnog proračuna", navodi.

Štetu pak, ističe, imaju uvoznici. Na pitanje zašto je u ostalim zemljama u okruženju, primjerice u BiH, gorivo jeftinije i otkud tolike razlike, odgovara: "Način formiranja cijena goriva u svakoj je državi drugačiji, drugačije su trošarine. Kod nas najveći dio cijene goriva ide državi", kaže. 

"Davanja cijena državi su 50 posto", rekao je. Na pitanje što država može učiniti i što bi savjetovao, odgovara: "Ja ne mogu savjetovati ništa, ne znam koliko ministar Marić ima prostora, ali država uvijek može reagirati uvođenjem plivajućih trošarina", pojašnjava. 

"Naime, država uvijek može brisati propisane visine trošarina, odnosno uvijek uredbama može urediti visinu trošarina, ovisno o kretanju maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu", rekao nam je Štern zaključno.