U Dnevniku Nove TV ekonomski analitičar, profesor Luka Brkić govorio je o ekonomskim programima vodećih koalicija.


Posljednjih 25 dana i HDZ i Narodna koalicija diljem zemlje objašnjavaju građanima svoju viziju bolje budućnosti.

'Mi smo se trudili i dali sve od sebe. Na svakom našem skupu predstavljali smo i ekonomski program. Organizirali smo brojne tribine, čak i Tweetup na temu gospodarskog programa. Sve je bilo usmjereno na to. Nadam se da je došlo da naših ljudi', kazala je HDZ-ova Ivana Maletić.

'Lako vam je objašnjavati što ćete napraviti ako ste to već u prošlosti radili. Znači porezna rasterećenja smo napravili 2015. i ljudi zbilja vjeruju da će plaće biti veće i da ćemo ih porezno rasteretiti odmah 2017. godine', rekao je SDP-ov Gordan Maras.

Bolje ćemo živjeti, kažu obje opcije, budu li građani imali više novca. A svaka od njih tvrdi da su baš oni ti koji to mogu provesti u djelo.

Obje opcije zagovaraju neki oblik rasterećenja dohotka. Porez na dobit pak HDZ želi smanjiti na 18 posto dok bi ga Narodna koalicija zadržala na trenutačnoj razini od 20 posto.

HDZ bi smanjio i PDV na 23 posto, a manjak u proračunu koji bi tim potezom nastao kompenzirali bi rastom BDP-a kojeg bi prema njihovim očekivanjima ta mjera donijela. Iz Narodne koalicije pak kažu kako je smanjivanje PDV-a u ovome trenutku neodrživo jer bi se time ugrozila isplata mirovina.

'Posebno revitalizaciju poljoprivrede, evo sad smo i na poljoprivrednom sajmu. Osnivanje agrarne banke, poljoprivrednih centara', dodaje Maletić.

'Također ljudi znaju da smo napravili smanjeni PDV za turizam i sada također ljudi znaju da ćemo to napraviti isto za poljoprivredu', kazao je Maras.

Govorilo se mnogo i o mjerama za mlade. SDP bi podignuo plaću za mjeru stručnog osposobljavanja za mlade na 3000 kuna na mjesec. HDZ bi tu mjeru, iako ju je uvela Milanovićeva Vlada, nastavio, a obećava i oslobađanje plaćanja doprinosa za mlade do 35 godina.

Dobro je kotirala i demografija. HDZ bi delimitirao naknade za drugih 6 mjeseci porodiljnog dopusta, a iz Narodne koalicije za dva dodatna mjeseca jer za više, kažu, nema novca u proračunu.

Obje strane obećaju i administrativna rasterećenja gospodarstva te smanjivanje parafiskalnih nameta. Hoće li liberalizirati tržište rada što poslodavci zazivaju, a sindikati odbijaju, nijedna se strana nije jasno odredila.

Ispune li stranke doista sve što su obećale građani na izborima ne mogu izgubiti.

Ekonomski analitičar o ekonomskim programima vodećih koalicija

Doznali smo neke od ključnih poruka što se tiče ekonomskih programa vodećih koalicija, kako ih Vi ocjenjujete?

Za početak treba reći da smo to sve čuli. Sve je to deja vu i ja ne vidim da je to neki krimen. Nema godinu dana da smo bili na izborima. Prema tome što bi sad trebali očekivati? Imamo iste stranke, iste igrače u nekim drugim, malo presloženim kombinacijama, dakle sve smo to čuli, sve je to popis želja, obećanja. Čak bi se usudio reći u predizbornim natjecanjima to je tako i prirodno.

Koliko je realan program SDP-a? I koliko se razlikuje od Plana 21?

U bitnom se ne razlikuju od Plana 21. Ja bih rekao da se načelno ni ne može razlikovati bitno jer to je ista stranka, odnosno Socijaldemokratska partija. Prema tome, ako išta imaju sociodemokratskih ideja i načela onda moraju u tom smislu ostati dosljedni. Nije problem toliko u tome koliko je on realan ili nerealan s aspekta mogućnosti njegove operacionalizacije. Pitanje je koliko postoji političke volje da se ne ustukne pred svim otporima koji bi krenuli i koje treba očekivati ukoliko se krene s tom realizacijom.

SDP je optuživao HDZ da su prepisali njihov program - koliko su Ti programi i jesu li slični?

Da, oni su slični. Reći ću vam jednu gotovo paradoksalnu situaciju: puno su veći prijepori i konfrontacije i neslaganja između nas ekonomista u ekonomskoj znanosti, u ekonomskoj doktrini i ekonomskim politikama nego što je između programa stranaka u Hrvatskoj što pokazuje da je ta rasprava potpuno izvan bilo kakvog svjetonazorskog i ideološkog okvira. Što samo po sebi dovoljno govori.

HDZ-ov popis obećanja i planova je podugačak, mogu li oni sve to provesti u planiranom roku?

Podugačak je i takav vjerojatno treba biti. Ovo je vrijeme zavođenja i snubljenja biračkog tijela, prema tome, takav mora biti. Da li ga je moguće realizirati realizirati u cijelosti u ovom roku - kategorički tvrdim da to nije moguće.

Ima li u ovim programima jasnih modela po kojima se neko obećanje može ostvariti?

To je također jedan od velikih deficita, jedan od velikih nedostataka u raspravi među strankama i tako dalje, što vi nemate ozbiljnih ekonometrijskih simulacija, nemate ozbiljnih prognostičkih modela koji bi pokušali pokazati koje efekte treba očekivati od pojedinih javnih politika. Ne samo ekonomskih, već javnih politika u cijelosti i to je nešto što čitavoj ovoj priči još dodaje dozu neozbiljnosti pa onda i neodgovornosti.

Zašto stranke to nisu napravile?

Odgovor i nije toliko kompliciran koliko se može činiti iz vašeg pitanja. Kada je riječ o strankama, vladama, vladavini, riječ je uvijek o moći. Tu više nije pitanje znanja, spremnosti, nespremnosti, simpatija ili antipatija, rodoljublja ili nerodoljublja - riječ je o moći. Nitko neće raditi ono što bi ga moglo dovesti u poziciju da izgubi moć.

Koje poteze bi s obzirom na stanje u ekonomiji domaćoj, ali i trendove u Europi nova Vlada trebala povući?

To bi trebalo derivirati iz osnovnoga programa neke vlade koja će nadamo se biti sastavljena nakon izbora. Ovisi kojoj školi mišljenja pripadate. Moj osobni stav je da bez ozbiljnih reformskih zahvata, koliko god to sada zvuči kao fraza, ali reformski zahvat i strukturne politike su to što sam već rekao, preraspodjele moći. Tu je prije svega riječ o moći i nemoći, a ne o znanju i neznanju. Bez tih ozbiljnih zahvata jednostavno izlazak iz ovog circulus vitiosus u kojem se mi nalazimo tolike godine, neće biti moguće. Niti će stope rasta koje sada pratimo, koje se približavaju prognostičkim stopama od 3 posto, moći biti održane niti u srednjem roku, a kamoli u dugom roku. A pogotovo neće moći rasti na 4 ili 5 posto.

Sljedeće godine na naplatu stiže 27 milijardi kuna kredita i dugova.

Kao što vidite i u predizbornim kampanjama, nitko ne govori da će se zaduživati. A bez obzira tko dođe na vlast morat će se zaduživati i to ne iz nikakvog 'hoh štapleraja' nego će naprosto morati i neće se moći servisirati. To je veliki pritisak na financije ove zemlje, ta 2017. godina i aj se ne bojim da ćemo to savladati. Vjerovnici će vas držati na kisiku do krajnjih mogućih granica. Prema tome, ne sumnjam da ćemo to prebroditi na ova ili onaj način. Ono čega se pribojavam je pitanje koju ćemo cijenu svega toga platiti i koliko ćemo zbog svega toga krenuti unatrag.
 

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr