"Bilateralni ugovori o ulaganjima unutar EU-a (BIT) nisu kompatibilni s ugovorima EU-a i prema tome arbitražni mehanizmi predviđeni u takvim ugovorima protivni su zakonodavstvu EU-a. Komisija smatra da ti ugovori fragmentiraju jedinstveno tržište tako što na bilateralnoj osnovi daju prava državljanima zemalja s takvim ugovorima, a ne svim investitorima u EU", rečeno je u komisijinoj službi za odnose s javnošću na upit o stajalištu Komisije o tužbi UniCredita protiv Hrvatske.
"Arbitražni postupci predviđeni tim ugovorima isključuju nacionalne sudove i Europski sud pravde i stvaraju situaciju u kojoj ti sudovi ne mogu osigurati puni učinak europskog zakonodavstva", rečeno je.
UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke, nedavno je najavio pokretanje tužbe protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog konverzije CHF kredita, pozivajući se na bilateralni ugovor između Austrije, gdje UniCredit ima sjedište i Hrvatske.
Europska komisija još je u lipnju 2015. pokrenula postupak zbog povrede prava EU-a protiv pet država članica, zahtijevajući od njih da raskinu međusobne bilateralne ugovore o ulaganju unutar EU-a. Komisija je zatražila od Austrije, Nizozemske, Švedske, Rumunjske, Slovačke da raskinu međusobne BIT-ove unutar EU-a.
U priopćenju je Komisija rekla da "s obzirom na to da većina država članica nije poduzela mjere, Komisija sada pokreće prvu fazu postupaka zbog povreda prava EU-a protiv pet država članica. Istovremeno Komisija zahtijeva informacije od preostale 21 države članice čiji su BIT-ovi unutar EU-a i dalje na snazi te s njima započinje administrativni dijalog. Treba istaknuti da su dvije države članice, Irska i Italija, već raskinule sve svoje BIT-ove unutar EU-a, i to Irska 2012., a Italija 2013."
Mnogi od tih BIT-ova zaključeni su prije proširenja EU-a 2004., 2007. i 2013. Oni su uglavnom sklopljeni između postojećih država članica EU-a i onih koje su kasnije postale članicama. Njihov je cilj bio pružiti dodatnu sigurnost ulagačima koji su htjeli ulagati u buduće članice. Međutim, s ulaskom tih zemalja u EU, Komisija smatra da ta dodatna osiguranja nisu više potrebna jer sve države članice podliježu istim pravilima EU-a na jedinstvenom tržištu, uključujući ona o prekograničnim ulaganjima.
Svim ulagačima iz EU-a također je na raspolaganju ista zaštita zahvaljujući pravilima EU-a (npr. nediskriminacija na temelju državljanstva). Za razliku od toga, BIT-ovima unutar EU-a na bilateralnoj se osnovi dodjeljuju prava ulagačima samo iz nekih država članica, a u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije takva diskriminacija na temelju državljanstva nije sukladna pravu EU-a.
Arbitražni postupak koji se temelji na bilateralnim ugovorima o zaštiti ulaganja treba razlikovati od postupka koji je Komisija pokrenula protiv Hrvatske, jer je riječ o posve različitim stvarima.
Europska komisija je 16. lipnja ove godine poslala Hrvatskoj službeno pismo upozorenja zbog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima u eure, smatrajući da je zakon o konverziji sav trošak prebacio na banke i da retroaktivna primjena ugrožava načelo pravne sigurnosti.
Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom odgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema zadovoljavajućeg odgovora, Komisija se može obratiti EU sudu.
Komisija zamjera što hrvatski zakon o konverziji dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira na njihovu sposobnost za vraćanje kredita te što su troškovi konverzije gotovo potpuno pali na leđa zajmodavaca. Komisija naglašava da je potrebno postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira.
Hrvatska vlada je u srijedu usvojila odgovor na prigovore koji će do kraja tjedna uputiti Europskoj komisiji.
Na upit jesu li već dobili odgovor hrvatske vlade, u Komisiji su rekli da rok još nije istekao - rok za dostavu je 30. rujna - te da će im trebati određeno vrijeme za analizu toga odgovora kako bi o njemu mogli donijeti svoj sud.
