"Ova je kozica uhvaćena u akvatoriju otoka Visa od našeg broda dobavljača. Inače se love od 180 do 300 komada, ova bi bila 8 komada u kili. Odakle je došla, ne bih vam znao kazati", začuđen je i Ivan Šimat, djelatnik solinske ribarnice.
"Ne možemo znati kako je došla u Mediteran. Najvjerojatnije je došla balastnim vodama koje tankeri donose iz drugih oceana, a postoji i mogućnost da je netko ilegalno pokušao uzgojiti i o tome nije obavijestio nadležne institucije", tvrdi Pero Ugarković, autor znanstvenog rada o kozicama.
Već je uočena u Jadranu
Američka kozica uočena je 2009. u Turskoj, nakon toga počela se širiti Sredozemljem i sporadično bi bila ulovljena i u Jadranu. Najsjevernije je došla do Murtera.
Ako ju je pak netko pokušao uzgojiti, bilo bi mu potrebno ušće rijeke, idealno Neretve. Slične uvjete ima u Vijetnamu i Egiptuž, koji su veliki uzgajivači kozice.
Autohtono se razmnožava u Atlantskom oceanu, odnosno Meksičkomzaljevu, iz kojeg su njezine ličinke brodovima i krenule na put. A hoćemo li je za nekoliko desetljeća zvati uzurpatoricom ili samo hodočasnicom?
"Pa, s obzirom na to da ova vrsta kozice živi dosta duboko, na dubinama većim od 50 metara, jako teško je znati njezin utjecaj na bioraznolikost jadranskog mora. Tu će trebati još puno istraživanja i onda ćemo moći donijeti neke ozbiljnije zaključke", zaključio je Ugarković.
Umjesto tjestenine s kozicama, možda ćemo jesti kozicu s tjesteninom, jer ova je teška 12 dekagrama. Zajedno sa svojim kolesterolom i mikroplastikom. Neće živjeti duže od godinu-dvije, pa bar neće nataložiti žive, ali njezini način prehrane i stil života u Jadranskom moru, mogli bi nam prisjesti.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.