Novih detalja o padu aviona MIG-21 koji se srušio dan ranije zasad nema, kazao je premijer Andrej Plenković odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Podstrani.
"Povrh onoga što je MORH priopćio nema nikakvih novosti. Znamo da je jedan pilot pušten kući na kućnu njegu, da je drugi pilot imao operaciju i da je ona dobro prošla. Istragu će provoditi tijela i kad oni budu nešto znali više to ćemo vam priopćiti", kazao je Plenković.
''Zrakoplovstvo obavlja tehničke kontrole. Nijedan avion nikada ne polijeće, a da ga netko nije prije toga pregledao'', dodao je te odbacio pitanje odgovornosti ministra obrane Marija Banožića vezano uz pad aviona MIG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).
''Je li avion doživio neki tehnički kvar ili nije, nije odgovornost ministra''
"Ne. Pa nije prvi put da se ovo dogodilo… Bio to ministar, vi, ja ili netko treći, je li avion doživio neki tehnički kvar nije stvar za odgovornost ministra". Poručio je i da Hrvatska ima dovoljno zrakoplova za zaštitu svoga neba te naglasio da će od iduće godine, temeljem odluke Vlade o njihovoj kupnji, Hrvatska imati eskadrilu francuskih Rafalea, višenamjenskih borbenih aviona četvrte generacije.
"Avioni koji imaju dva motora'', naglasio je te podcrtao da je riječo ''vrlo važnom detalju''. ''Mi smo i o tome vodili računa kad smo odabirali koji tip višenamjenskog borbenog aviona nabaviti za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo", kazao je premijer i dodao da ćemo imati sasvim drugu situaciju".
"Tada će Hrvatsko ratno zrakoplovstvo doživjeti transformaciju koja će imati jako važan efekt na naše obrambene sposobnosti", rekao je, a na pitanje o konzultacijama u Saboru oko obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj potvrdio je da se vode razgovori.
''Prijedlog ne samo da je u skladu s Ustavom i zakonom, nego u potpunosti slijedi sve situacije koje smo imali dosad. Ta priča koja govori o neustavnosti služi samo kao krinka. Stotinu ukrajinskih vojnika koji bi došli u Hrvatsku ne znam kome bi trebali predstavljati prepreku. Ako itko u Europskoj uniji treba imati refleksnu potporu Ukrajini, onda je to Hrvatska'', smatra Plenković.
“Stvar je sasvim jasna, čista. Sve ostalo je politiziranje”, rekao je i izrazio uvjerenje da će saborski zastupnici donijeti razborite odluke.
Istanuo je i da je važno za Schengen to što je ministar financija Marko Primorac u Washingtonu radi potpisivanja Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak.
''Stabilnost i ravnomjerni regionalni razvoj temelji su Vladine politike''
Reforma zdravstvenog sustava, unaprjeđenje sustava obrazovanja, financijska perspektiva 2021.-2027. te izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom bile su tema sastanka Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, kojim je predsjedao premijer Andrej Plenković u Podstrani.
''Kadrovska politika je važna, nema dobre usluge bez dovoljno ljudi koji rade'', istaknuo je premijer te kazao da su povećane plaće što je poticaj mladim liječnicima i pedagozima.
Prvi sastanak Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina održan je prije šest godina u Zagrebu radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Dogovorena je tada praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezina ravnomjerna regionalnog razvoja.
Politička stabilnost, ravnomjerni regionalni razvoj, društvena kohezija i smanjivanje nejednakosti u društvu temelj Vladine politike, istaknuo je Plenković u Podstrani te podsjetio na važnost kontinuiranog i stalnog dijaloga, funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, kao i potporu u realizaciji projekata ističući da su to prepoznali svi ministri, ali i županije, gradovi i općine.
"Ta činjenica pridonosi usvojenju velikih zajedničkih projekata", rekao je te izdvojio kako su zajedničkim naporima realizirali strateški projekt izgradnje Pelješkog mosta, a s 1. siječnjem 2023. tu je i strateški cilj zamjene hrvatske kune eurom. Rekao je također da je podignut stupanj razvijenosti Hrvatske po stanovniku sa 61 posto prosjeka na 70 posto. Sve je to, kaže, u skladu s našom nacionalnom razvojnom strategijom.
Spomenuo je i odličnu turističku sezonu te dodao da bi prihodi, koji će se zbrojiti, trebali biti puno veći nego rekordne 2019. godine. "Zato je strategija hrvatskog turizma, koju je u međuvremenu usvojio Sabor, stavila ponovno u fokus temeljno pitanje održivosti hrvatskog turizma kao srca strategije u idućim godinama", dodao je Plenković.
Nakon sastanka on i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručili su 62 ugovora iz Programa Zaželi.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban ocijenio je da "dosta dobro kormilare županijskim brodom" u turbulentnim vremenima.
Podsjetio je da je mjerama Vlade kroz COVID krizu i u inflatorno- energetskoj krizi sačuvano više od 75.000 radnih mjesta, čime je osigurana iznimno uspješna turistička sezona, a upitna bi bila da mjera nije bilo. Spomenuo je i snažnu potporu Vlade u izgradnji luka na otocima i u priobalju, zatim komunalnu infrastrukturu kroz šest aglomeracija u vrijednosti od oko pet milijardi kuna.
Načelnik općine Podstrana, domaćin Mijo Dropulić istaknuo je da godišnje ulažu 15 posto proračunskih sredstava u mjere demografske i socijalne politike te da je ta općina, po podacima iz posljednjeg popisa stanovništva, zabilježila porast od 14 posto i ukupno ima 10.386 stanovnika.
Dropulić: Prometne gužve su i izvan sezone, što prije nam treba obilaznica Split - Omiš
Sada ih, kaže, čeka rješavanje prometne gužve s obzirom na to da na području Podstrane gužva nije samo u ljetnim mjesecima, već čitave godine, te je zamolio Vladu da zajednički i svim snagama pridonese realizaciji izgradnje obilaznice Split - Omiš.
Dogradonačelnik Splita Bojan Ivošević rekao je kako na takvim sastancima imaju priliku razmijeniti iskustva, probleme koje imaju gradovi, općine i županije, a za čije su rješavanje nužne promjene određenih legislativa na nacionalnoj razini. Prometna infrastruktura, nastavio je, jedan je od najvećih problema, pogotovo ljeti.
Ivošević je rekao da su problemi koje imaju "najveći u državi". "To kaže službena statistika, to nisu moje slobodne procjene", dodao je. Naglasio je također da ta aglomeracija ima prirast stanovništva, što je jedna od rijetkih pojava u Hrvatskoj.
"Mislim da bi to trebalo vrednovati i uzeti u obzir prilikom dodjele sredstava. Trenutačna raspodjela, koja nama do danas nije najlogičnija, ne zadovoljava potrebe urbane aglomeracije", poručio je Ivošević.
