Djeca gladuju dok pršte optužbe za licemjerje: ''Kako možete obećati nešto za što već u startu znate da nije provedivo?''

Zastupnici po hitnoj proceduri raspravljaju dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kako bi svi osnovnoškolci od drugog polugodišta imali besplatan školski obrok, koji će se financirati ili sufinancirati iz državnoga proračuna.

Sredstva za provedbu te mjere osigurana su u proračunu za iduću godinu i projekcijama za 2024. i 2025. u godišnjem iznosu od 544,2 milijuna kuna, a besplatni obroci bit će osigurani za oko 311.000 učenika osnovnih škola.

Uoči rasprave stanku je zatražila SDP-ova saborska zastupnica  Sabina Glasovac kako bi upozorila da iako je inicijativa Vlade dobra, pitanje je što će Vlada učiniti da bi ona bila i provediva.

Nije u svim školama organiziran obrok, a nemaju ni sve škole u Hrvatskoj kuhinju i blagovaonicu, pa je upitno kako će biti organizirana dostava obroka, a tu je i nedovoljan broj osoblja koje će pripremati i posluživati hranu te nedostatak kvalitetnih obroka u školama.

Ta su pitanja mučila i druge zastupnike premda su mnogi pohvalili odluku da će svi osnovnoškolci od drugog polugodišta imali besplatan školski obrok. Također su opetovano isticali nadu da će se na meniju osnovnoškolaca naći hrvatski proizvodi s naglaskom na voće i povrće hrvatskih poljoprivrednika.

Za one škole koje nemaju adekvatne prostore iz programa Konkurentnost i kohezija osigurat će se sredstva kako bi napravili prilagodbu, opremili svoje kuhinje i osigurali adekvatne prostore. Natječaj za to bit će raspisan u prvoj polovici iduće godine, kazao je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Stipe Mamić predstavljajući zakonske izmjene u Saboru.

''U sljedećih nekoliko godina u prilagodbu i infrastrukturu osnovnih i srednjih škola, uključujući kuhinje i blagovaonice, planira se uložiti 650 milijuna eura kako bi se učenicima omogućio besplatni obrok'', dodao je.

Nakon stanke HDZ-ova saborska zastupnica i bivša ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković prozvala je oporbu zbog licemjerja, što su oni odbacili, a Glasovac je upozorila: ''Kako možete obećavati besplatan obrok djecama u školi, a već u startu znate da u dobrom dijelu škola to neće biti provedivo?''

Oni koji imaju status nositelja osnivačkih prava škola (grad, županija) trebaju naći način da organiziraju prehranu, kazao je Mamić i dodao: ''Za one škole koje nemaju kuhinju ili blagovaonicu može se organizirati tako da se osigura mjesto podjele hrane koja se može dovesti kuhanjem u nekoj drugoj školi, ugovaranjem privatnog davatelja usluga ili nekim kvalitetnim nutritivnim hladnim pogonom.''

Osnivači osnovnih škola, u suradnji s ravnateljima, bit će dužni pronaći najbolje mogućnosti organiziranja prehrane sukladno specifičnostima svake škole, kazao je državni tajnik i dodao da će Ministarstvo sukladno potrebama školama odobravati novo zapošljavanje osoba koje će pripremati i posluživati hranu.

Novac curi na sve strane

''Silan novac curi na sve strane'', upozorio je Mostov Nikola Grmoja i podsjetio da je u najnovijoj aferi aplikacija za preračunavanje kuna u eure plaćena 275.000 kuna, a u jednoj školi u Pazinu u jedan dan učenici su za nula kuna izradili istu aplikaciju.

"Imamo problem u hrvatskom školstvu da nam djeca još uvijek idu u dvije smjene u nastavu. Tu je pitanje jednakosti naše djece", rekao je i prozvao Vladu da će se hvaliti time da će djeca imati topli obrok u školi, a ''nismo riješili pitanje infrastrukture, plaća učitelja, profesora, koje su ispod svake razine''.

HDZ-ovu Ljubicu Maksimčuk zanimalo je koliko škola radi u jednoj smjeni, a Mamić je odgovorio kako 60 posto škola radi u jednoj smjeni, ali to obuhvaća 40 posto učenika, što znači da je još 60 posto djece u školama koje rade u više smjena. Stoga su i osigurana sredstva za prilagodbu na jednosmjenski rad, a najveći pritisak što se tiče rada u smjenama je u školama u urbanim sredinama - Zagrebu, Splitu i većim gradovima, istaknuo je Mamić.

Nekoj djeci školski obrok jedini je obrok u danu

Mostov Ante Kujundžić kazao je da je u Zmijavcima svako dijete obrok imalo još 2015. jer je lokalni dućan koji je prodavao obroke dijelio ih svima, a onima koji nisu mogli platiti platila je škola. ''Mogu se očekivati problemi u provedbi projekta besplatnih obroka zbog neopremljenosti škola ili nedostatak kadra, ali ne bismo trebali polemizirati o onome što je u suštini dobro'', poručio je mostovac.

I Vladimir Bilek iz Kluba nacionalnih manjina kazao je da u nekim školama već funkcioniraju besplatni obroci zahvaljujući suradnji s lokalnim jedinicama, primjerice u Daruvarskom Brestovcu i Ljudevit Selu.

Nekoj djeci školski obrok jedini je obrok u danu, naglasila je Glasovac i upozorila da u prilog besplatnih obroka govori i podatak da u posljednje tri godine raste broj ovršnih postupaka nad roditeljima koji nisu mogli plaćati školske obroke.

O sličnom modelu trebalo bi razmisliti i za srednje škole, kazala je SDP-ovka, a tome se nada i Irena Šimunić iz Kluba Socijaldemokrata, a Damir Bakić iz Kluba ZLB-a istaknuo je da će ''besplatni obroci osigurati zdravstveni i uravnoteženi obrok svim učenicima, bez obzira na razlike te imati pozitivan utjecaj na zdravlje učenika i učiniti važan korak prema istinski besplatnom obrazovanju, ali i izjednačavanju prilika, povećanoj uključenosti i socijalnoj koheziji''.

Ilustracija - 4 (Foto: Getty Images)

Djeca trebaju jednake mogućnosti

Svako četvrto dijete u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti. Dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević nedavno je za DNEVNIK.hr upozorila da nedostatak materijalnih sredstava, ali i s time povezana isključenost i depriviranost djece onemogućavaju djecu u ostvarivanju mnogih njihovih prava: ''Na primjereno stanovanje, na bolji uspjeh u školovanju i stjecanje znanja potrebnih za zaposlenje, na cjelovitu zdravstvenu zaštitu, sudjelovanje u kulturnim, sportskim i drugim aktivnostima potrebnima za razvoj''.

Problem siromaštva mnogo je širi od nedostatka novca te nije dovoljno baviti se njime samo u kontekstu novčanih pomoći, već je u Hrvatskoj nužno više ulagati u izjednačavanje mogućnosti za svu djecu od najranije dobi, istaknula je Pirnat Dragičević: ''To znači i osigurati svakom djetetu primjereno stanovanje i kvalitetnu prehranu, ali i dostupnost ranog odgoja i obrazovanja, pomoći u obrazovanju i uključivanju u aktivnosti organiziranog slobodnog vremena. S tom smo idejom predlagali uvođenje nove socijalne usluge mentorstva za djecu.''

''Pozdravljamo osiguravanje besplatnog školskog obroka svakom djetetu, što će, vjerujemo, mnogima dobro doći. No u pogledu dječjeg siromaštva svakako je pred Hrvatskom još mnogo posla i obveza, a neke od njih proizlaze i iz europskog dokumenta Jamstvo za djecu. Ponajprije bih istaknula da je nužno osmisliti i provoditi politiku socijalnog stanovanja jer je primjereno stanovanje osnovno ljudsko pravo, koje utječe na ostvarivanje brojnih drugih prava'', poručila je dječja pravobraniteljica.

Ponovila je i da je ''iznimno važno postaviti kriterije za prepoznavanje te djece te, osim materijalne pomoći, za tu skupinu djece osigurati pomoć uvođenjem socijalne usluge mentorstva kojom će se djeci pomoći u učenju i svakodnevnom svladavanju životnih vještina, radi njihova što uspješnijeg obrazovanja, koje će im omogućiti izlazak iz zatvorenoga kruga siromaštva''.

Pročitajte i ovo USKLAĐIVANJE PREDUVJETA Hoće li svi đaci moći do besplatnog obroka? Ekipa Dnevnika Nove TV provjerila je kakvo je stanje u osnovnim školama

Pročitajte i ovo PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU Imaju li djeca u Hrvatskoj budućnost? ''Ni u kriznim vremenima od toga ne smijemo odustati''

"Obrazovni sustav ključ je uspjeha našeg društva, a pitanja školske prehrane i siromaštva djece/obitelji su neodvojiva. Ovo je prvi veliki korak u njihovu rješavanju", istaknula je ranije Inicijativa Pravo svakog djeteta na školski obrok'. Riječ je o četiri profesorice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Olji Družić Ljubotina, Marijani Kletečki Radović, Antoniji Petričušić i Ivani Dobrotić, koje su prije dvije godine i pokrenule cijelu priču.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je prije sastanka u Podstrani izjavio da će "sve škole uskoro raditi u jednoj smjeni" za što je potrebno rekonstruirati ili izgraditi škole, a za to im je na raspolaganju 2,5 milijardi kuna. Natječaj će biti objavljen sljedeće godine i uz to će se u školama nalaziti i prostor u kojem će se pripremati hrana. Te škole bi trebale biti izgrađene do školske godine 2027./2028.

"Što se tiče obroka u školama Vlada se rukovodila time da nije dobro da bilo koje dijete u Hrvatskoj u školi bude gladno iz raznih razloga, pa je odlučeno da kao i školske udžbenike koje financiramo, u potpunosti financira i jedan obrok svakom učeniku'', kazao je Fuchs.