Konačnu odluku, nakon stručnog izvješća, trebaju donijeti te dvije županije.
Pročitajte i ovo
planirajte kupovinu
Pogledajte koje su trgovine i šoping-centri otvoreni ove nedjelje
Moguća koalicija s DP-om?
Puljak za Dnevnik Nove TV: "Prvi cilj je maknuti HDZ, a potom od Hrvatske napraviti modernu europsku zemlju"
Ministarstvo je to predložilo nakon dogovora sa županima i zahtjeva nevladinih udruga da se u Lećevici ne gradi centar za gospodarenje otpadom. U Splitsko-dalmatinskoj županiji protive se odlagalištu otpada u Lećevici iako je ta lokacija jedina utvrđena Prostornim planom te županije.
Radovi na izgradnji centra za gospodarenje otpadom Bikarca u Šibensko-kninskoj županiji najdalje su odmakli, a njega je Ministarstvo predložilo i za sufinanciranje Europskoj komisiji, što je i prihvaćeno.
Iako je Strategijom gospodarenja otpadom, koju je izradilo Ministarstvo a Hrvatski sabor krajem 2005. prihvatio, predviđeno da svaka županija ima najviše jedan centar za gospodarenje otpadom, Ministarstvo se zauzima za to da se više županija dogovori o jednome zajedničkom centru jer smatra da je takvo rješenje bolje za okoliš i financijski isplativije.
Ministarstvo navodi da se Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija dogovaraju o otvaranju zajedničkog centra. Isto tako, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija nastoje se dogovoriti o zajedničkoj lokaciji, a grad Zagreb i Zagrebačka županija već su potpisali i sporazum o zajedničkom rješavanju problema komunalnog otpada.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pokrenulo je proces uređenja odlagališta komunalnog otpada 2004. godine. Danas se u Hrvatskoj sanira 298 službenih odlagališta komunalnog otpada, u što je država uložila 285 milijuna kuna.
Dosad je završena sanacija 35 službenih odlagališta, a cilj je do 2009. sanirati sva službena neuređena odlagališta komunalnog otpada, ističu u Ministarstvu.
Također se ističe da je u sklopu sanacije dosad očišćeno i rekultivirano oko 350.000 četvornih metara zemljišta (zasađeni travnjaci, drveće i dr.), a dio onečišćene površine bilo je nužno i razminirati.
"Sanacijom godinama zapuštenih odlagališta postići će se znatni pozitivni učinci za okoliš i zdravlje ljudi jer su ta odlagališta uglavnom u blizini naselja, vodozaštitnim zonama i zaštićenim područjima prirode", naglašava Ministarstvo.
Ističe da će se odlagališta komunalnog otpada s vremenom zatvoriti, a umjesto njih izgradit će se županijski centri za gospodarenje otpadom koji će se sustavno brinuti o komunalnom otpadu mehaničko-biološkom obradom, pri čemu će se iskoristiti vrijedna svojstva otpada u materijalnoj i energetskoj oporabi.
Planira se da će se svi centri za gospodarenje otpadom izgraditi do godine 2012., a do tada će se upotrebljavati sanirana odlagališta komunalnog otpada.