O problemima u zdravstvu danas je u Dnevniku Nove TV govorila Ivana Šmit, dopredsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.
Pročitajte i ovo
Mislite li da će prioritetne liste riješiti problem?
Ne, radi se samo o još jednom politikantstvu, o jednom pokušaju da se u sustavu nešto napravi, ali to je samo na komadu papira. U stvarnosti se ništa neće promijeniti. Pacijenti su se i dosad zbrinjavali po hijerarhijskoj listi prioriteta, po listi hitnosti, a oni koji su mogli čekati, naravno da su čekali na nekakvim listama. Tako da ne vidim tu nekog pomaka nabolje.
U čemu je problem? Tko je kriv za ovako duge liste čekanja? Sustav, pacijenti, nedovoljna učinkovitost liječnika, organizacija...?
Zapravo ima više krivaca. Glavni i osnovni "krivac" je nedostatak liječnika u sustavu. Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nas danas u Hrvatskoj nedostaje oko 4000. Ako imate četiri tisuće manjka izvršitelja u sustavu, logično je da će i lista čekanja za ono što oni trebaju napraviti biti dulja nego što bi to možda bilo u nekoj razvijenoj zemlji.
Jeste li uspjeli razgovarati s ministrom?
Zasad su naše komunikacije s ministrom bile vrlo šture i kratke, nedostatne da bi se počelo rješavati zdravstvo onako kako ono treba biti riješeno.
Dakle, morate na prioritetnu listu?
Tako je.
I dalje se najduže čeka na radiološke pretrage, na magnetsku rezonanciju i do godinu dana. U godinu dana pacijent može dobiti još niz dijagnoza, a da nije obavio ni onaj prvi pregled.
To je točno, radiologija je jedna od ključnih gorućih točaka u zdravstvenom sustavu, međutim ni ostale liste čekanja, poput UZV srca, internističkih pregleda, operativnih zahvata, isto nisu u nekom boljem položaju. Međutim, nije sve tako crno kao što se čini. Evo, jedan primjer od prošlog tjedna, kolegice koja je radiologinja po struci: imala je naručene popodnevne dopplere krvnih žila, no od 15 naručenih pacijenata osam ih se nije pojavilo. Stvari za popravak ima, ali trebamo se zapitati jesu li liste čekanja zbilja onakve kakve izgledaju po broju ili su to ipak stvari u kojima treba napraviti više reda.
Treba li možda kazniti te pacijente koji se nisu odazvali? Makar da su javili da im je, daj Bože, dobro?
To ostaje nešto za što ćemo trebati konsenzus šire javnosti, ali definitivno treba napraviti reda. Zemlje EU-a su napravile penalizacijski sustav u tom smjeru, i napravile su i reda. Dakle, mi se moramo početi ponašati kao odgovorno društvo, teko onda ćemo moći zahtijevati da zdravstveni sustav bude onakav kakav želimo.
Treba li povećati cijenu usluga?
Cijenu usluga HZZO je dobro definirao. Problem je zapravo u tome što ta cijena nije bolnicama ni isporučiteljima usluga plaćena onako kako je definirana.
HZZO vam refundira tek dio novca za obavljene usluge, zbog čega su bolnice u stalnim gubicima. Do kada ćete moći tako i gdje vidite rješenje?
Još uvijek krpamo. Osam milijardi kuna je gubitak u zdravstvenom sustavu, još uvijek mi to nekako kompenziramo, ali do kada ćemo to moći, teško je reći. Treba zbilja početi rješavati situaciju, i to jučer, a ne danas.
Za kraj - rekli ste da slabo komunicirate s ministrom Kujundžićem. Što biste mu poručili? Vjerojatno će nas gledati ili će mu netko prenijeti.
Mislim da bismo trebali zbilja početi raditi, a manje analizirati zdravstveni sustav, kao što se to činilo do sada.
Hvala vam najljepša, pratit ćemo i dalje kako se rješavaju problemi u zdravstvu.
Hvala vama.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
