Pri upisu na fakultet mladi često nemaju jasnu viziju kako bi njihov profesionalni život trebao izgledati idućih četrdesetak godina. Mnogi inspiraciju ili savjet za upis na određeni fakultet traže kod svojih roditelja ili prijatelja, dok se drugi pak nastoje informirati o tome što koje zanimanje sa sobom nosi. Takvi su i inženjeri drvne tehnologije Karla Harazim i Nenad Valdec, koji su svoj profesionalni put pronašli na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije te se ostvarili u sličnom, no ipak različitom poslu – kao tehnolog u razvoju proizvoda i tehnolog proizvodnje.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Posao Karle Harazim sve je samo ne dosadan. Trenutačno radi kao tehnolog na razvoju proizvoda za poznatog hrvatskog proizvođača namještaja – Primu, u koji se, kaže, tijekom rada zaljubila. Iako je riječ o kompleksnom procesu u kojem se proizvod prati od same ideje do realizacije, razvijanje proizvoda istovremeno je izrazito dinamično i izazovno, a mnogo puta i kreativno.
''Proces razvoja proizvoda započinjem istraživanjem tržišta. Želim dobiti uvid u to koji sve proizvodi postoje na tržištu i kakav je njihov izgled kako bih mogla ponuditi nešto novo i autentično. Kasnije proizvod precrtavam u program i kad je gotova njegova skica i tehnički opis, proizvod se šalje u tvornicu, gdje se izrađuje prototip ili uzorak. Nakon što je uzorak izrađen, odlazim ga pregledati, vidimo što proizvodu nedostaje, što bi trebalo poboljšati i kasnije ponovo u suradnji s tvornicom realiziramo novi proizvod koji je bolji i koji ima bolje karakteristike od one prve ideje iliti prototipa'', rekla je Karla Harazim, mag. ing. drvne tehnologije.
Pročitajte i ovo
Ipak, na razvoju proizvoda ne radi sama, već je sve produkt timskog rada. Tim zajedno definira za koga se određeni proizvod proizvodi, koja je njegova funkcija, a pritom paze i na to je li projektirani proizvod tehnološki izvediv te hoće li zaživjeti u njihovim poslovnicama. Kao inženjerka drvne tehnologije, mnogo radi s tim materijalom, pa joj je jedan od prvih projekata i bila izrada stola od masivnog drva.
''Najbolji dio ovog posla je kada u salonu možete vidjeti komad namještaja čiji ste proces vi pratili, a najslađe je kad osvane u nečijem domu. Svaka nova kolekcija rezultat je timskog rada. Neka ideja ili proizvod započne kao individualni projekt, pa se kasnije priključe svi članovi tima i to je ono najljepše jer svatko doprinese barem malo nekom proizvodu u svom segmentu u kojem je najbolji'', priča Karla.
No nije oduvijek znala da će se ovime u budućnosti baviti. Kao i mnogi drugi, i ona se vodila onime što su joj savjetovali roditelji i nije pogriješila.
''Fakultet šumarstva i drvne tehnologije upisala sam zato što su mi roditelji to sugerirali. Oni su se dugo godina bavili tim poslom, stoga sam se odlučila okušati u tome. Fakultet mi je dao veliku širinu znanja koju sam kasnije mogla nadograditi kroz posao. Naučila sam jako puno toga o materijalima, proizvodnim procesima, konstrukcijama i ostalim bitnim stvarima za struku. Kad sam fakultet upisivala, nisam imala jasnu sliku kako će moje zanimanje jednog dana izgledati, ali tijekom studija upoznala sam se sa svim čarima ove struke i time koliko može biti lijepa i kreativna'', rekla je Karla Harazim.
I dok Karla neumorno radi na razvoju proizvoda koji bi se svidjeli kupcima namještaja tvrtke u kojoj radi, Nenad Valdec diplomirani inženjer drvne tehnologije otišao je korak dalje kada je u pitanju ljubav prema drvu. Trenutačno radi za poznatu hrvatsku tvornicu parketa, PPS – Galeković kao tehnolog proizvodnje, ali i na unaprjeđenju proizvoda i proizvodnih procesa.
''Naš osnovni zadatak uvijek je otklanjanje problema i potencijalnih zastoja u proizvodnji. Znači, kad god postoji neki problem u proizvodnji koji je tehnološke naravi, na drvnom tehnologu je da ga otkloni. Drugi važan zadatak nam je donositi unaprjeđenje i poboljšanja u proizvodnji. Osmišljavanje metoda i načina poboljšanja bilo kojeg dijela proizvodnog procesa od trupca pa do završnog proizvoda velik je dio posla inženjera i tu je dosta interesantno to što omogućava dosta širok spektar dnevnih, tjednih, mjesečnih poslova, tako da nikad nije monotono'', rekao je Nenad Valdec, dipl. ing. drvne tehnologije.
Iako je jedna od najboljih značajki posla u drvnoj struci njegova dinamika, odnosno kombinacija terenskog i uredskog posla koju Nenad uspješno balansira, za njega je najbolji dio ovog posla ipak nešto drugo.
''Meni je najbolji dio posla kada na nekoj tehnologiji uspijemo napraviti neki napredak za koji nismo bili sigurni da je moguć. Kada govorimo o proizvodu koji se industrijski proizvodi na manje-više sličan ili jednak način posljednjih 40 ili 50 godina u bogatoj praksi drvne industrije u Hrvatskoj, donijeti jedan mali korak naprijed u svojoj proizvodnji velik je uspjeh'', rekao je Nenad.
Na upis u Fakultet šumarstva i drvne tehnologije potaknuo ga je brat njegova dobrog prijatelja preko kojeg je stekao uvid u to koje sve mogućnosti pruža taj fakultet te koja su sve zaposlenja moguća nakon njegova završetka.
''Dobra strana ovog fakulteta je što omogućava studentima da upoznaju samu proizvodnju, dobiju osjećaj za to što stvarno industrija jest te da ne ostaje sve samo na teoriji. Ta širina poslova koje možete raditi sa završenim Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije omogućava vam da se razvijete u smjeru koji je vama najzanimljiviji. U svakom slučaju, treba uzeti sve što fakultet pruža'', zaključio je Nenad.
Neovisno o tome jeste li više za prirodne ili društvene znanosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije nudi brojne mogućnosti i širok raspon zaposlenja u tvrtkama različitog tipa na čijim će se pozicijama vidjeti čak i kreativne duše. To najbolje pokazuju ovi inženjeri drvne tehnologije koji iz dana u dan uživaju u onome što rade.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Fakultet šumarstva i drvne tehnologije po najvišim profesionalnim standardima.
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
