Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svakoga dana zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, i državne i privatne, "proizvedu" više od osam tona infektivnog, patološkog i drugog opasnog medicinskog otpada. Devedeset posto zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj ne zbrinjava opasni infektivni otpad na pravilan način.



U tom se otpadu nađu i igle, skalpeli, kulture iz laboratorija, epruvete s ostacima krvi... općenito, materijal koji je bio u doticaju s krvlju i drugim tjelesnim izlučevinama, te još 50 tona otpada koji nije zarazan već je sličan običnom (komunalnom) otpadu poput papira, ostataka hrane i sličnog. piše Glas Slavonije. 

Vezani članci Lijekovi, ilustracija - 2 Dug prema veledrogerijama i dalje raste: ''Bili smo prisiljeni pokrenuti zaštitne mehanizme, bolnice ulaze u poseban režim isporuke lijekova i medicinskih proizvoda'' Bolnica u Češkoj Bolnice u ovoj europskoj zemlji bilježe rekordan broj COVID pacijenata: Kapaciteti su na rubu pucanja, aktiviran je plan za izvanredna stanja

Sve te količine nisu velike u odnosu prema onom što iziđe iz zdravstvenih ustanova zapadnih zemalja, no problem je u tome što se u Hrvatskoj taj otpad ili uopće ne zbrinjava ili se zbrinjava nepropisno. 

Čak 80 posto otpada iz zdravstva, kako opasnog tako i neopasnog, završava na običnim deponijima, a preostalih 20 posto otpada "zbrinjava" se tako da ga ovlaštena poduzeća skupljaju i potom spaljuju - što je zabranjeno prema međunarodnim konvencijama - ili, češće, izvoze na pravilno zbrinjavanje u Austriju ili Njemačku.
 
Samo dvije zdravstvene ustanove u Hrvatskoj - KBC Dubrava i Opća bolnica u Vinkovcima - imaju cjelovita rješenja za zbrinjavanje otpada, dok 90 posto ostalih ustanova zbrinjava otpad samostalno, nepropisnim spaljivanjem, ili ga samo sortira i zatim predaje ovlaštenim poduzećima. 

Nema, međutim, evidencije o tome koliko skupljenog otpada ode u izvoz i kako se zbrinjava. Ono što ne ide na deponij jest patološki otpad koji završava na grobljima ili u krematorijima, a najveći dio kemijskog otpada ispušta se u kanalizaciju.
 

Prema najavama, rješenje tog problema trebao bi donijeti Pravilnik o medicinskom otpadu koji sprema Ministarstvo zaštite okoliša, a čiji sadržaj nadležni zasad ne otkrivaju napominjući samo kako će biti predstavljen do kraja ove godine. 

Time ostaje nepoznato na koji način će država konačno natjerati ionako prezadužene bolnice, najveće "proizvođače" medicinskog otpada, da se pobrinu za otpad koji odbacuju. Sve zdravstvene ustanove već sada su dužne to činiti, no u većini slučajeva to ne čine.

Najveći “proizvođači” medicinskog otpada su bolnice, i to one zagrebačke. Međutim, zanimljiv je podatak da svaka zubarska ordinacija u Hrvatskoj prosječno stvori dva kilograma otpada dnevno. Godišnje je to čak 1.200 tona otpada samo iz zubarskih ordinacija.