Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Curenje podataka iz istraga ugrožava ljudska prava, ali i cijeli tijek kaznenog postupka, izjavio je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.


Bajić je predstavio izvješće o radu državnih odvjetništava u 2010. saborskom Odboru za ljudska prava koje ga je i jednoglasno prihvatilo. Iako je ovo izvješće u Sabor došlo još prošle godine, tek je sad stiglo na dnevni red u saborske klupe.

Vezani članci Sjednica VNS-a (Foto: Ured Predsjednice) Plenković nakon sjednice VNS: ''Svi uključeni u curenje informacija moraju odgovarati'' Mark Zuckerberg (Foto: AFP) Njemačka bijesna na Facebook: "Želimo znati kako je do toga došlo"

'Ako je itko frustriran i konsterniran zbog toga što određene informacije cure u javnost onda smo to mi u DORH-u, odnosno u USKOK-u, bez obzira što percepcija dijela javnost misli drugačije', rekao je Bajić te naglasio kako nikakve informacije u javnost ne cure dok USKOK obavlja dokazne radnje, ali da se nakon tog dijela postupka i donošenja naloga za otvaranje istrage svi ti dokumenti dostavljaju svim strankama u postupku.

>> Tko je Mladen Bajić, čovjek koji je preživio sve strukture?

'Tako su u jednom velikom predmetu, neću mu otkriti ime, koji je bio od posebnog interesa hrvatske javnosti, 24 odvjetnička tima imala kompletan spis od početka do kraja, nakon što je otvoren nalog, sa svim dokumentima, transkriptima i snimkama. Ne kažem da to opravdava ovu situaciju, ali čini štetu prije svega istrazi, jer se dio svjedoka, nakon što su te informacije izašle u javnost, a nama još nisu svjedočili, povukao i više nisu htjeli ništa govoriti. Mi bi sebi kidali granu na kojom sjedimo kada bi bili odgovorni za to', kazao je Bajić vjerojatno govoreći o slučaju Fimi media. Hrvatski mediji, posebno tiskani i portali, nisu nikada prenijeli faksimile dokumenata, samo su ih prepričavali, pojašnjava Bajić te dodaje kako su time otežali mogućnost da uđu u trag koji je i čiji dokument izašao van.

'Razmišljamo o tome na koji način osigurati objektivne uvjete za sprječavanje svega toga, počevši od označavanja posebnih primjeraka posebnim oznakama, te da vidimo na koji način i da li treba zakonom štititi sve te dokumente ili samo dio, jer u protivnom se i percepcija hrvatske javnosti, ne samo u odnosu na zaštitu ljduskih prava, nego i na efikasnost kaznenog postupka, dovodi u pitanje', ustvrdio je Bajić.

Predstavljajući izvješće za 2010. godinu Bajić je spomenuo i posebnu bazu podataka koju vode po pitanjima ratnih zločina, prema kojoj je utvrđeno da je u ratnim zločinima ubijeno 5998 osoba, teško tjelesno povrijeđeno 2266 osoba, izloženo torturi, zlostavljanju, nečovječnom postupanju i sličnom 2354 osoba i silovano 67 osoba. Zastupnicu HSP-a dr. Ante Starčević Ružu Tomašić je zanimalo da li se brojka o 67 silovanih osoba odnosi na žrtve iz Vukovara te što se radi na rješavanju tih slučajeva.

'Očekujem da će tužiteljstvo u suradnji s nevladinom udrugom koja se bavi tematikom silovanja žena tijekom Domovinskog rata, ali i s Haškim sudom te srbijanskim tužiteljstvom, doći do relevantnih podataka na temelju kojih bi otkrila i procesuirala počinitelje tih ratnih zločina', odgovorio joj je Bajić te dodao da je najveći dio tih slučajeva procesuiran i lani optužen za silovanja u srpskim logorima.

S obzirom da je prisluškivanje uvijek zanimljivo javnosti, Bajić je rekao kako se te mjere u 82 posto slučajeva koriste na zahtjev USKOK-a za organizirani kriminal i korupciju. U 2010. istražni suci su izdali 876 naloga za izvide kaznenih djela, odnosno prisluškivanje, protiv 2534 osobe, a s obzirom da su tijekom 2010. godine primili 86339 kaznenih prijava, proizlazi da su te mjere korištene jednom u odnosu na 34 prijave ili jednom na 1760 građana. U 61,3 posto su ove mjere dale rezultat, odnosno osuđujuću presudu.

Velika tema je i suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, pa je tako primjerice 2010. godine Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala imao 1101 kaznenu prijavu, no od toga se 152 prijave odnose na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 prijava za korupcijska kaznena djela u širem smislu riječi.

'2010. sudovi su za kaznena djela organiziranog kriminala donijeli ukupno 305 presuda, od čega 286 osuđujućih, 15 oslobađajućih i pet odbijajućih, da je uspješnost postupanja USKOK-a u tim predmetima 93,7 posto osuđujućih presuda, od čega je 90 posto zatvorskih kazni. U odnosu na korupcijska kaznena djela, sudovi su donijeli 156 presuda, od čega 141 osuđujuća i 15 oslobađajućih. Sigurnosne mjere izrečene su prema 65 osoba, dok je za 22 osobe oduzeta imovinska korist stečena kaznenim djelima. Da to pretvorim u novac, zamrznuta je imovina u vrijednosti od 51 milijun kuna, a sudskim odlukama je oduzeto 32.749.000 kuna i 118 tisuća eura. Isto tako i određene nekretnine koje su posebno naznačene u izvješću', zaključio je Bajić.

Dotaknuo se i obojstava 2010. godine, pa je tako zabilježeno 11 teških ubojstava u pokušaju, 25 teških ubojstava, 32 ubojstva te 127 pokušaja ubojstava. (Agenija VLM)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju