Sve više mladih odlučuje se spakirati kofere i bolji život potražiti u nekoj od zemalja Europske unije. Kako vi gledate na to?

Galerija


Sve je više mladih koji se, nakon što ne uspijevaju u Hrvatskoj naći odgovarajući posao i srediti si život, odlučuju na odlazak u inozemstvo.

Vezani članci Slika nije dostupna Ovako se gradić u Slavoniji bori protiv iseljavanja Slika nije dostupna "Svaki mjesec par ili dva para s djecom odu u Njemačku, Austriju, Švicarsku.."

Mlade za odlazak iz Hrvatske, osim boljeg života i bolje ekonomske situacije, motiviraju i daljnje školovanje, stjecanje iskustva, osamostaljenje i upoznavanje drugih kultura.

Mladi masovno odlaze u druge zemlje

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini iz Hrvatske su se odselile 15.262 osobe. Godinu kasnije, u 2014. iselilo se 20.858 ljudi, a 2015. iz Hrvatske u inozemstvo odselila se 29.651 osoba. U 2016. godini brojka iseljenih Hrvata je i dalje rasla. Odselilo se 36.436 osoba.

U 2017. godini iz Hrvatske su se odselile 47.352 osobe. Većina onih koji su se odlučili na pakiranje kofera i odlazak pripadaju dobnim skupinama između 20 i 35 godina starosti. Najveći dio njih, 63,9 posto, odselio se u Njemačku.

Osim toga, zemlje u koje mladi odlaze su i Velika Britanija, Austrija, Irska, Nizozemska, ali i skandinavske zemlje. Posljednjih godina upravo u te zemlje iz Hrvatske su otišle tisuće mladih. Iza onih koji odlaze ostaju obitelj i prijatelji. Autobusni kolodvori u hrvatskim gradovima postaju poprišta tužnih rastanaka i suza.

Podaci su mnogo veći od onih koje pokazuje statistika

O podacima koje smo dobili od Državnog zavoda za statistiku, a prema kojima je iseljavanje trostruko poraslo, pitali smo i demografa Marina Strmotu. Strmota kaže da se upravo mladi najviše iseljavaju, odlaze cijele obitelji.

"Naša statistika govori kako je samo za Njemačku u 2017. godini otišlo 29 tisuća ljudi, no prema inozemnoj statistici odnosno prema registru koji se vodi u Njemačkoj, u 2017. je godini došlo 56 tisuća Hrvata. Neki su otišli prvi put, neki su otišli ponovno. Jedan dio tih Hrvata je iz BiH, ali nerazmjer u podacima više je nego jasan", kazao je za DNEVNIK.hr Strmota. Navodi kako se samo malen dio onih koji odlaze vraća u Hrvatsku, a da smo u pet godina izgubili pet posto stanovništva, što je izuzetno velik broj za Hrvatsku.

Iseljavanje mladih, ilustracija (Foto: Igor Kralj/PIXSELL)
Iseljavanje mladih (Screenshot: DZS)

"Odlaze nam mladi i obrazovani ljudi koji imaju djecu i obitelj. Njihov motiv sigurno je prvo egzistencija, nemanje posla ili, ako i imaju posao, radi se o nestabilnom i slabo plaćenom poslu – to su sigurno vodeći motivi za odlazak mladih. Među drugim motivima odlazaka su društvena depresija, kriza, nezadovoljstvo, otuđenost u smislu politike i države, ljudi jednostavno nemaju vjere i ne vide perspektivu ovdje gdje jesu i odlaze s razlogom", dodao je Strmota i navodi kako je posebno zabrinjavajući podatak to da je otišao velik broj ljudi koji je u Hrvatskoj imao posao, što pokazuje da je kod nas jako loša situacija.

Broj iseljenih uskoro će početi padati, evo što je razlog

Brojke mladih koji odlučuju bolji život potražiti izvan granica Hrvatske iz godine u godinu je u porastu, pa se postavlja pitanje kakva budućnost očekuje Hrvatsku. Strmota smatra da će broj onih koji se iseljavaju uskoro početi padati samo zato što se velik broj ljudi već iselio. "Nemate beskonačan kontigent mladih ljudi koji se žele odseliti. To su ti valovi iseljavanja koji su se pojavljivali i u prošlosti, ovo je peti po redu, no najporažavajući i najvećih razmjera jer odlaze visokoobrazovani mladi ljudi s djecom", pojasnio je demograf Marin Strmota.

Za rješenje situacije u kojoj mladi masovno odlaze nije dovoljan jedan čovjek niti jedan demograf, smatra. "Potrebne su mjere populacijske politike, pojačavati prava djece, zaštititi majku i oca na tržištu rada, urediti prava za mlade obitelji, uskladiti poslovne i obiteljske obveze. S druge strane, ono što je posljedica 25 godina politike, gospodarski sustav nam je loš. Prvo je tu državna uprava koju treba reformirati, a posebno je bitan gospodarski i regionalni razvoj", istaknuo je i dodao kako se radi o teškom zadatku kojeg bi se trebala uhvatiti vlada.

"Politika nam je loša, imamo negativnu selekciju u politici. Nemamo stručne ljude koji mogu provoditi uopće te politike kakve ima Europa, nemamo ni stručnjake ni kadar za to, nemamo političku volju, a u konačnici nemamo niti mehanizam za upravljanje sustavima", zaključio je demograf Marin Strmota i dodao kako je jedan od problema i to što nemamo definiranu migracijsku politiku u kojoj bi bilo jasno koga želimo i što od ljudi očekujemo te što im možemo zauzvrat ponuditi.

Raste broj studenata zainteresiranih za odlazak u inozemstvo

Uz iseljavanje i odlazak na rad u inozemstvo, raste i interes studenata za studentskim razmjenama i odlascima u druge zemlje.

O sve popularnijem trendu odlazaka studenata na školovanje u inozemstvo pitali smo Agenciju za mobilnost i programe Europske unije i doznali kako ona provodi samo određene programe mobilnosti kao što je Erasmus+.

"Popularnost programa Erasmus+ i korištenje mobilnosti radi studijskog boravka ili stručne prakse svakako raste iz godine u godinu. To zaključujemo prema broju mobilnosti i ukupnom broju odlaznih studenata unutar programa Erasmus+ za sva hrvatska visoka učilišta koji iznose:
2014. godine: 1677 studenata
2015. godine: 1703 studenta
2016. godine: 1759 studenata
2017. godine: 1939 studenata (rezultati nisu potpuni)", odgovoreno je za DNEVNIK.hr iz agencije.

Dodaju kako studenti koji odlaze na studijski boravak najradije biraju Njemačku, Poljsku, Španjolsku, Austriju i Italiju, dok je za stručnu praksu osim nabrojenih popularna i Slovenija. Studenti u prosjeku u drugim zemljama u svrhu studijskog programa provedu pet, a u slučaju studentske prakse četiri mjeseca.

U agenciji ističu kako unutar programa Erasmus+ jedan student može primiti stipendije za razdoblje studija ili obavljanje stručne prakse u inozemstvu u ukupnom trajanju od najviše 12 mjeseci po razini studija.

"Svaki put kad se vratim kući sve više želim ostati u Hrvatskoj"

Filip Cirkvenčić iz Male Subotice student je geografije na zagrebačkom PMF-u i nacionalni koordinator za mobilnost Erasmus studentske mreže Hrvatska. Želja za putovanjima pojavila se još u srednjoj školi. Tada se pridružio Udruzi mladih iz Lepoglave i s njima je prvi put otišao u Poljsku na tjedan dana, na razmjenu mladih. Nakon toga pronašao je program studentske mobilnosti.

Iseljavanje mladih, ilustracija (Foto: Igor Kralj/PIXSELL)
Filip Cirkvenčić (Foto: Facebook,arhiva) (Foto: Facebook,arhiva)

"Bio sam u 19 država, uglavnom u Europi. Posjetio sam s 19 godina i Azerbajdžan. Našao sam natječaj o pisanju eseja, a glavna nagrada bilo je putovanje u tu zemlju. Uskoro putujem u Rumunjsku i bit će to 20. zemlja koju ću posjetiti. Sva putovanja bila su sa svrhom, bilo da se radilo o studentskoj razmjeni, seminarima ili konferencijama na kojima su plaćeni putni troškovi i smještaj. Pokušam uvijek produžiti putovanje za dan ili dva pa upoznati još više ljudi i naučiti više toga", kazao je za DNEVNIK.hr Cirkvenčić.

"Bio sam na tri studentske razmjene i svaki put kad se vratim kući sve više želim ostati u Hrvatskoj. Koliko god nas prihvate u drugoj zemlji, prvotno oduševljenje nestane i mi postajemo stranci. No studenti s razmjene često se vraćaju u Hrvatsku s novim idejama o tome kako iskoristiti naučeno i s novim vještinama koje su nam ovdje nedostupne", ističe Cirkvenčić. Smatra kako mladi imaju budućnost u Hrvatskoj ako se više aktiviraju i iskoriste mogućnosti koje im se pružaju.

Nedostaje nam prakse

Veliki broj studenata u Hrvatskoj diplomira, prijave se na Hrvatski zavod za zapošljavanje, a onda odustanu i odu iz Hrvatske. Filip Cirkvenčić smatra kako je tome razlog upravo međusobna nepovezanost studenata, ali i nedostatak osjećaja pripadnosti Hrvatskoj. Kaže kako će on nakon diplome iskoristiti još jednu mogućnost studentske mobilnosti i otići na stručnu praksu.

"Meni kao geografu nedostaje prakse, rada u struci. Želio bih otići na nekoliko mjeseci ili se prijaviti na stažiranje u nekoj od institucija EU-a. Poslije toga bih se želio vratiti u Hrvatsku i ovdje raditi. Moja je želja rad u promicanju mobilnosti, civilnom društvu, projektnom menadžmentu ili tako nešto. Želio bih raditi u uredu za međunarodnu suradnju, na primjer na projektima i programima kako to približiti mladima. Želim pokazati mladima koliko je to sve jednostavno i dostupno te koje se mogućnosti nude", zaključuje Cirkvenčić.

Što mislite o odlasku mladih - možete nam reći u anketi koja slijedi.