Ilustracija (Foto: Guliver/Thinkstock)
Ilustracija (Foto: Guliver/Thinkstock)

U vrijeme pojačane globalizacije i internacionalizacije, mobilnost studenata smatra se sastavnim dijelom europskog obrazovnog sustava. Jedan od glavnih i najmasovnijih programa mobilnosti studenata jest Erasmus koji ima ulogu povezati sve visokoškolske ustanove zemalja članica Europske unije. Među studentima sa Sveučilišta u Zagrebu provedeno je istraživanje kako bi se ispitala specifična iskustva koja su stekli tijekom boravka na međunarodnoj razmjeni.


Sveučilište u Zagrebu zajedno s ostalim fakultetima u Hrvatskoj u sklopu reforme obrazovanja i pristupnih pregovora Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju, zahvaćeno bolonjskim procesom uvelo je programe akademske mobilnosti studenata. Glavni i najmasovniji program mobilnosti jest Erasmus koji ima ulogu povezati sve visokoškolske ustanove zemalja članica Europske unije.

Akademska mobilnost

Prilika za studiranjem na mnogim europskim fakultetima, razmjena znanja sa studentima iz drugih zemalja, upoznavanje nastavnih metoda i tehnika u drugačijem akademskom i kulturnom okruženju samo su neke pozitivne stvari koje Europska unija omogućuje studentima na području obrazovanja i europskih obrazovnih politika.

"Akademska mobilnost povećava zapošljavanje i konkurentnost na tržištu rada, jača društvenu svijest pojedinca, povećava razinu tolerancije i jača svijest o nužnosti borbe protiv svih oblika diskriminacije", smatra izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja u Hrvatskoj Ninoslav Šćukanec.

U okviru programa Erasmus tijekom 2015. godine preko 678.000 sudionika imalo je priliku studirati, raditi i volontirati u državama Europske unije. Od 1987. u okviru Erasmusa obrazovalo se više od 5 milijuna studenata, ali i profesora te volontera - ukupno 9 milijuna ljudi.

Od 1987. u okviru Erasmusa obrazovalo se preko 5 milijuna studenata

Cilj i metodologija istraživanja

Cilj je ovog istraživanja ispitati specifična iskustva studenata sa Sveučilišta u Zagrebu koja su stekli tijekom boravka na međunarodnoj razmjeni, tj. utvrditi na koji je način boravak na Erasmusu utjecao na njihove privatne živote – jesu li promijenili sliku o sebi i drugima, koliko se doživljavaju građanima Europe, odnosno doprinosi li Erasmus stvaranju zajedničkih vrijednosti kod studenata zbog multikulturnog okruženja te izgradnji europskog identiteta naspram nacionalnog identiteta.

Istraživanje je provedeno korištenjem kvalitativne istraživačke metode i tehnike. Ukupno je provedeno 14 intervjua sa studentima koji pohađaju različite fakultete na Sveučilištu u Zagrebu, a konačni uzorak obuhvatio je studente iz područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti - engleski jezik i književnost, švedski jezik, pravo, filozofija, etnologija, novinarstvo, matematička statistika, fizika, politologija i ekonomija.

Razlozi odlaska i očekivanja

Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su za uključenje u Erasmus studenti doznali preko iskustava svojih prijatelja i kolega, a glavni izvori dodatnog informiranja spominju se društvene mreže te ECTS koordinatori na sveučilištu. Želja za samostalnošću, životna promjena, iskustvo studiranja na drugom sveučilištu, želja za putovanjima, obrazovanje na engleskom jeziku te upoznavanje drugih kultura navedeni su kao najvažniji ciljevi.

Studenti koji žive sa svojim roditeljima i koji su cijeli život proveli u Zagrebu često su isticali kako je odluka za odlaskom na Erasmus uvjetovana željom da se osamostale te odvoje od svojih roditelja. S druge strane, studenti koji su u Zagreb došli studirati iz drugih gradova Hrvatske i inozemstva, isticali su želju za promjenom, iskustvo studiranja na drugom sveučilištu, da vide kako izgleda neki drugi sustav obrazovanja na sveučilišnoj razini, velika želja za putovanjima, obrazovanje na engleskom jeziku te upoznavanje novih ljudi i drugih kultura.

Problemi birokratske i tehničke prirode

Studiranje na drugom sveučilištu i u drugom gradu u procesu prilagodbe studentima nije predstavljalo probleme u kontekstu socijalne, akademske i emocionalne prilagodbe. Međutim, važno je istaknuti kako se većina studenata susrela s birokratskim problemima kao što su prijavljivanje i cijela procedura vezana uz odlazak na Erasmus, a potom i tehničke stvari kao što su sređivanje papira za studentski dom, prijavljivanja boravišta u drugoj državi te nerazumijevanje dokumenata napisanih na stranom jeziku.

Stvaranje kontakata

S obzirom na to da je jedan od glavnih motiva većine studenata za odlaskom na Erasmus bio upoznavanje novih ljudi i kultura, moglo se pretpostaviti da će se studenti vrlo brzo prilagoditi te ući u socijalne interakcije s drugim studentima.

Iskustva intervjuiranih studenata pokazuju da su se većinom družili s drugim studentima na razmjeni te vrlo malo ili gotovo uopće ne s domaćim, lokalnim studentima. Sudionici su kazali kako kod većine lokalnih studenata nisu naišli na susretljivost i druželjubivost.

Sudionici su kazali kako kod većine lokalnih studenata nisu naišli na susretljivost i druželjubivost

Socijalne vrijednosti

Rezultati ovog istraživanja potvrdili su teze prethodnih istraživanja u vidu stjecanja određenih socijalnih vrijednosti na Erasmusu te upućuju na zaključak kako boravak studenata na razmjeni utječe na povećanje svijesti o drugim kulturama, većoj stopi tolerancije prema drugim i drugačijim ljudima, otvorenosti prema novim iskustvima i smanjenju postojećih predrasuda.

Odvajanje od svoje socijalne i osobne okoline najviše je pridonijelo studentima koji su imali bilo kakav oblik predrasuda prema drugim i drugačijim ljudima prije odlaska na Erasmus.

Nacionalni identitet

Koliko nova sredina utječe na percepciju njihovih identiteta u kontekstu nacionalne pripadnosti i poimanja građaninom Europe, važno je promatrati na primjeru Republike Hrvatske zbog eurointegracijskih procesa koji su postali relevantni za Hrvatsku ulaskom u Europsku uniju i europski obrazovni sustav.

Rezultati istraživanja pokazali su kako je nacionalni identitet važan studentima u kontekstu procesa samoidentifikacije u novoj sredini gdje se nalaze među studentima različitih nacionalnosti iz cijele Europe i svijeta. U novom okruženju pokazalo se bitnim istaknuti svoju nacionalnost isticanjem prirodnih ljepota svoje države te popularnih turističkih mjesta koja bivaju prepoznata među internacionalnim studentima.

Što se tiče osjećaja pripadnosti kroz obveze prema svojoj grupi, zajedničkih vjerovanja i stavova, studenti nisu izrazili veliku tendenciju takve vrste pripadnosti. Dapače, u tom kontekstu nacionalna im je pripadnost vrlo malo bitna ili nije uopće - nacionalnost im nije bitan faktor pri upoznavanju drugih ljudi i kultura te druge studente ne gledaju kroz navedenu prizmu.

Europski identitet i poimanje građanina Europe

Istraživanjem se pokušalo odgovoriti i na pitanje postoji li tendencija stvaranja europskog identiteta u programima razmjene, odnosno smatraju li se i koliko građanima Europe. Zanimljivo je da se svi intervjuirani studenti smatraju građanima Europe, a koncept građanina Europe okarakterizirali su kao osobu koja može slobodno putovati zbog otvorenih granica, lakše prolaziti kroz druge države, slobodno razmišljati o pitanju političke i vjerske orijentacije, dijeliti s drugima u Europi iste kulturne i civilizacijske teme, ali i zajedničku povijest te prostor za suživot.

Na pitanje kako izgleda, ponaša se, što misli i kakve stavove ima prosječni europski građanin, studenti su izjavili kako je to osoba bez predrasuda, otvorena prema drugim kulturama, narodima i običajima, karakterizira ga zajedništvo i tolerancija prema različitim stavovima. Stvaranju takve slike zasigurno pridonosi Erasmus, za koji kažu da je u funkciji promoviranja zajedničkih europskih vrijednosti kod studenata, a kulturna raznolikost Europe proizvod je toga.

Negativna slika Europe - terorizam

Diljem zemalja članica Europske unije u usponu su ekstremne nacionalističke stranke, antimigrantske retorike, povećava se antiislamizam i antisemitizam. No iako je slika prosječnog europskog građanina pozitivna u percepciji studenata sa Sveučilišta u Zagrebu, studenti uvelike primjećuju i sve 'negativniju' sliku Europe koja se stvara u posljednje vrijeme. Ta slika okarakterizirana je sve učestalijim terorističkim napadima i prijetnjama, što dovodi do porasta konzervativnih stajališta i ideja kod određenih skupina ljudi, što se suprotstavlja vrijednostima koje Europa zastupa.

Nacionalni identitet važan je studentima u kontekstu procesa samoidentifikacije u novoj sredini

Važnost međunarodnog studiranja za mlade u Hrvatskoj

Istraživanje je obuhvatilo i dimenziju važnosti Erasmusa za mlade ljude u Hrvatskoj, a intervjuirani studenti istaknuli su važnost Erasmusa za proširenje osobnih vidika, prilike za upoznavanje drugačijeg sustava obrazovanja i drugih ljudi i kultura. Zašto je to važno, pokazuje i istraživanje Europske unije u suradnji s nekoliko istraživačkih instituta (The Erasmus Impact Study, 2014) gdje se navodi kako se studenti koji su bili na Erasmusu prije zapošljavaju nakon boravka u inozemstvu te da poslodavci prepoznaju transverzalne vještine kojima Erasmus uvelike pridonosi. Uz to, povećanje svijesti o drugim kulturama u kontekstu smanjenja predrasuda, kao i učenje stranih jezika i sposobnosti prilagodbe novim situacijama najvažnije su koristi studentima izvedene iz akademske mobilnosti.

Briga za budućnost - kamo nakon završetka fakulteta?

Jedan od problema s kojima se susreću mladi diljem Europe jest briga za budućnost. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti među mladima u EU-u iznosila je krajem 2016. godine 18,6 posto, a loše brojke bilježi i Republika Hrvatska koja je u četvrtom tromjesečju 2016. godine zabilježila stopu nezaposlenosti mladih od 28 posto.

Kako bi se dobio uvid u to kako studenti s međunarodnim iskustvom percipiraju svoju budućnost, postavljeno im je pitanje kako se vide u budućnosti te je li program Erasmus pridonio tome. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak kako studenti nakon boravka na Erasmusu ne brinu o svojoj budućnosti te nemaju straha da se neće moći zaposliti.

Nakon što su živjeli u drugoj državi, u slučaju potrebe, lakše će se odlučiti za život u inozemstvu, no Erasmus im je uvelike pridonio u samopouzdanju te osjećaja sigurnosti u pronalasku posla nakon završetka studija. Tome uvelike pridonosi i snažan utjecaj stvaranja 'Erasmus kulture' koja postaje sve prepoznatljivija među mladima i s kojom se studenti identificiraju nakon povratka iz inozemstva. Kao što su naveli studenti, Erasmus nesvjesno studentima ugrađuje osjećaj zajedništva, tolerancije, putovanja, ali i profesionalnih i osobnih mogućnosti u budućnosti.