Andrej Plenković, predsjednik Vlade, predstavio je nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. na temelju kojeg Hrvatska očekuje 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava.


Premijer Andrej Plenković najavio je da se radi o dokumentu koji će nam poslužiti za dobivanje 6,3 milijarde eura u potpunosti bespovratnih sredstava u narednih nekoliko godina.

Vezani članci Sastanak premijera Andreja Plenkovića s turskim predsjednikom Erdoganom Plenković nakon višednevne šutnje dao izjavu u Turskoj: ''Postoji velik interes turskih kompanija da se povećaju ulaganja'' Premijer Andrej Plenković Plenković na svečanom otvorenju izložbe Hrvatsko proljeće: ''Nažalost, prava su negirana. Na nama je danas da uvažavamo različitosti''

Ta su sredstva otprilike 12 posto BDP-a iz 2020. za Hrvatsku. "Tako visoku razinu između iznosa sredstava i BDP-a nema niti jedna druga članica EU-a", rekao je Plenković te dodao da su reforme nužne da bi se koristila ta sredstva. 

"Nužno je da se minimalno 20 posto iz ovih sredstava usmjeri u digitalnu tranziciju i minimalno 37 posto u zelenu tranziciju te da se poštuje načelo nenanošenja značajne štete, što znači da sve reforme ne bi smjele utjecati na politiku klimatskih promjena", rekao je Plenković, no dodao je da su pregovori još uvijek u tijeku. 

Andrej Plenković
Plan za povlačenje sredstava EU-a Foto: DNEVNIK.hr

Plenković je rekao da ovo nije helicopter money, već da su reforme nužne kako bi se sredstva odobrila. Najviše sredstava, 54 posto, trebalo bi ići za gospodarstvo. Avans od 6,1 milijarde kuna trebao bi stići u Hrvatsku do kraja godine.

"Najprije idemo napraviti plan za ulaganja sredstava koja su sto posto bespovratna. Drugi je korak 15 posto naših sredstava, a u trećem idemo na 3,6 milijardi povoljnog zajma", rekao je Plenković. 

10 posto sredstava, odnosno gotovo 4,8 milijardi kuna, namijenjeno je razvoju javne uprave, pravosuđa i državne imovine, a najveći dio ide za digitalnu tranziciju društva i gospodarstva. Za modernizaciju pravosuđa namijenjeno je togovo milijarda kuna.

E-usluge i širokopojasni internet

Preduvjeti za daljnji razvoj digitalnih tehnologija su nastavak izgradnje infrastrukture širokopojasnog interneta te razvoj javnih e-usluga, kao i nadogradnja nacionalne infrastrukture.

Nastavit će se privatizacija državnih poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku te će se optimizirati upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu. Također će se donijeti odluka o obvezujućoj provedbi odgovarajućih preporuka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čemu će pridonijeti izrada Zakona o državnim poduzećima.

Zakonodavnim izmjenama, uvođenjem novih IT rješenja u pravosudni sustav i unaprjeđenjem infrastrukture ubrzat će se rješavanje postupaka i osigurati jednaka pravna zaštita.

Ubrzavanje sudskih procesa u parničnom i stečajnom postupku postići će se izmjenama zakonodavnog okvira te propisivanjem rokova u kojima se postupci moraju dovršiti, a detaljnije će se urediti pitanje rasprava na daljinu.

Nadogradit će se sustav e-Spis za upravljanje sudskim predmetima, te izraditi akcijski planovi za poboljšanje rada sudova kroz tri aspekta: povećanjem broja riješenih predmeta sukladno pokazateljima učinkovitosti, intenzivnijim rješavanjem predmeta koji se vode preko sedam godina i posebno praćenje i rješavanje predmeta kojima prijeti zastara unutar tri godine.

Borba protiv korupcije

Za sprečavanje i suzbijanje korupcije navodi se osnaživanje antikorupcijskih tijela i uvođenje alata za rane prevencije korupcije.

Normativno će se regulirati područje lobiranja i izraditi IT rješenja za unaprjeđenje transparentnosti, te provesti aktivnosti podizanja svijesti koje će pridonijeti provedbi Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

U planu je izrada jedinstvenog internetskog sučelja koje će građanima omogućiti dobivanje svih informacija iz područja antikorupcijske politike, kao i provedba nacionalne informativne kampanje o štetnosti korupcije.

Za unaprjeđenje održivosti javnih financija usvojit će se novi Zakon o proračunu te razviti strukturni markoekonomski model gospodarstva, koji će pomoći u izradi srednjoročnih prognoza, simulaciji učinaka ekonomskih politika i utjecaja šokova.

U NPOO-u se navodi jačanje okvira za sprječavanje pranja novca kroz podizanje svijesti redovitom edukacijom i nastavkom suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela.

Najavljuju se daljnja poboljšanja u institucionalnom ustroju javne nabave, poput jačanja sustava izobrazbe, e-nabave, uvođenje e-žalbi i povezivanje digitalnih baza podataka.

Ključni izazov

Ključni izazov bit će implementacija mjera, rekao je ministar financija Zdravko Marić. "Govorimo o razdoblju od četiri godine s maksimalnim rokom korištenja do 2026. godine", rekao je Marić, s napomenom da se stimulira korištenje u prvim godinama. 

Ministar Tomislav Ćorić otkrio je da će se tim sredstvima realizirati projekt biorafinerijskog postrojenja na području Siska. 

Sredinom travnja održat će se rasprava u Saboru, a plan je da se sve dovrši do kraja travnja, nakon čega slijedi evaluacija Europske komisije.

Nakon odobrenja Hrvatskoj bi trebalo biti uplaćeno 13 posto sredstava kao predujam, a potom slijedi izrada prijedloga za višegodišnji financijski okvir koji bi trebao biti napravljen do kraja lipnja. 

Treći je korak iskorištavanje dodatnih 3,6 milijardi eura potencijalno povoljnog zajma iz instrumenta EU iduće generacije i oporavka i otpornosti, rekao je Plenković.

Detalje Plana možete pogledati OVDJE