Vlada proglasila kraj epidemije: ''Važno je da izvučemo pouke''

Vlada je na redovitoj tjednoj sjednici donijela odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.

Odluku o proglašenju epidemije koronavirusa na području Hrvatske ministar zdravstva Vili Beroš donio je 11. ožujka 2020. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila pandemiju i ta odluka prestaje važiti s danom objave današnje Vladine odluke o proglašenju kraja epidemije koronavirusa u Narodnim novinama.

Najnovijom odlukom s radom prestaje Stožer civilne zaštite, a odluke vezane uz eventualnu potrebu pridržavanja određenih mjera zaštite s obzirom na to da virus i dalje egzistira među pučanstvom donosit će Ministarstvo zdravstva.

Pročitajte i ovo Kraj restrikcija Vlada objavila kraj epidemije: Pogledajte do kada morate izvaditi dokumente da vas ne kazne  

Božinović uputio važno upozorenje građanima

Riječ je o važnoj odluci, istaknuo je premijer Andrej Plenković i poručio: ''Važno je da iz ove velike zdravstvene ugroze izvučemo pouke u daljnjim suočavanjima sa sličnim krizama. HZJZ će objaviti preporuke kako se ponašati u novim okolnostima.''

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je da građani u roku od 30 dana trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava, a jedina obavezna isprava je osobna iskaznica.

''Nakon proglašenja prestanka epidemije više nema razloga da o nužnim epidemiološkim mjerama odlučuje Stožer civilne zaštite. Donijet će se 531 odluka kojom će se ukinuti i jedina odluka koja je na snazi, a to je ona o nužnoj mjeri korištenja medicinskih maski ili maski za lice'', podsjetio je Božinović.

Odluka Vlade o proglašenju kraja epidemije koronavirusa uslijedila je nakon što je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predložio ministru zdravstva Viliju Berošu da pokrene postupak proglašenja kraja epidemije, a Ministarstvo zdravstva takav prijedlog ocijenilo utemeljenim.

"Više nema potrebe za mjerama koje se propisuju u uvjetima epidemije", rekao je Beroš predlažući ukidanje epidemije na sjednici Vlade, ali i upozorio: ''COVID-19 neće nestati, a nove podvarijante bi mogle biti i zaraznije od prethodnih, ali se očekuje da će one biti manje virulentne.''

Prijedlog HZJZ-a o proglašenju kraja epidemije uslijedio je nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila da koronavirus više ne predstavlja globalnu zdravstvenu krizu.

Plenković je zahvalio zdravstvenim radnicima i svim strukturama koje su sudjelovale u borbi protiv COVID-19 te izrazio žaljenje: ''Izražavamo sućut još jednom obiteljima 18.000 ljudi koji su preminuli tijekom epidemije.''

Plenković se osvrnuo i na europski novac namijenjen obnovi nakon potresa: ''S jučerašnjim danom smo potrošili svih 319 milijuna eura za petrinjski potres. 551 milijuna eura od 683 milijuna smo potrošili na sanaciju zagrebačkog potresa, ostatak moramo potrošiti do kraja lipnja i uspjet ćemo sigurno.''

Podsjetio je da je održana komemoracija za bivšeg premijera Nikicu Valentića i zahvalio ministri vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu koji je bio na krunidbi kralja Charlesa u Londonu.

Pročitajte i ovo Prosvjed na Zrinjevcu Tražili Plenkovića, poslao im Beroša, a ni on se nije pojavio: Možda ih jedan potez medicinara natjera da okrenu ploču

Ministar financija Marko Primorac obavijestio je kolege i javnost koliko je prikupljeno od dodatnog poreza na dobit: ''Vodili smo se činjenicom da je svatko, u skladu sa svojim mogućnostima i gospodarskom snagom, dužan pridonijeti saniranju negativnih posljedica krize.''

''Do 8. svibnja 2023. zapremljene su prijave koje su iznosile 236 milijuna eura. 5. svibnja uplaćeno je 213 milijuna eura uplaćeno u proračun. Postoje poslovni subjekti čija se fiskalna godina ne podudara s kalendarskom godinom. Ovim porezom prikupljeno je nešto više od 230 milijuna eura'', kazao je Primorac.

Prošireno pravo na financiranje najamnine za privremeno stambeno zbrinjavanje

Vlada je proširila pravo na financiranje najamnine za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine oštećene, odnosno uništene u potresima u 2020. godini, na osobe koje su privremeno stambeno zbrinute u mobilnim stambenim jedinicama.

"Pozivam sugrađane koji imaju višak stambenog prostora na području zagrebačkog i petrinjskog potresa da nam se jave, a sve one koji su još uvijek u mobilnim stambenim jedinicama da podnesu zahtjev za stambeno zbrinjavanje", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa Vlada je donijela odluku o financiranju najamnine za privremeno stambeno zbrinjavanja sugrađana. U međuvremenu je provedeno šest javnih poziva te je zbrinuto 1609 građana u 510 stambenih jedinica, za što je isplaćeno 5,7 milijuna eura, rekao je Bačić.

Vlada je prihvatila nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za jednog člana Upravnog vijeća (UV) Hine iz reda stručnjaka za medije, s obzirom na to da u lipnju istječe mandat Majdi Tafra-Vlahović.

UV Hine na prijedlog Vlade imenuje i razrješava Sabor, a mandat članova traje četiri godine. UV Hine ima pet članova i to jednog iz reda zaposlenih u Hini, jednog iz reda stručnjaka za medije te tri člana iz reda ekonomsko-financijskih, pravnih i informatičkih stručnjaka.

Pročitajte i ovo Analiza Hrvoja Krešića Tajne Gajeve ulice: Zašto Vanja Marušić uporno šuti i zna li siva eminencija DORH-a nešto o Hrvoj-Šipek?

Vlada je utvrdila i prijedloge odluka o deklariranju snaga u dvije Borbene skupine EU, pod vodstvom Italije te pod vodstvom Njemačke, koje će biti dostavljene predsjedniku Republike na donošenje.

Borbena skupina EU-a pod vodstvom Italije bit će u stanju pripravnosti tijekom 2024. godine, a Hrvatska je na raspolaganje stavila kontingent veličine do deset pripadnika Oružanih snaga RH.

Borbena skupina EU pod vodstvom Njemačke u stanju pripravnosti bit će tijekom 2025. godine, a Hrvatska je na raspolaganje stavila kontingent veličine do 250 pripadnika Oružanih snaga RH.

Borbene skupine je EU uspostavila kao oblik brzog odgovora na krize, a sudjelovanje Hrvatske pridonijet će daljnjem razvoju interoperabilnosti te jačanju bilateralnih odnosa s državama sudionicama, rekao je ministar obrane Mario Banožić.