Na današnji dan prije 29 godina počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine srpske okupacije oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200.000 ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.
Završni put do slobode
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u pet sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Oslobađanje Knina - prijelomni trenutak Oluje
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima drugoga dana akcije, 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj tvrđavi zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava.
Prvi ulazak hrvatskih snaga u Knin bio je 5. kolovoza u 9:43. U spomen na taj događaj svake godine na obljetnicu Oluje crkvena zvona Knina zvonjavom simbolično slave dolazak slobode u grad, dok se na Kninskoj tvrđavi podiže hrvatska zastava.
Oslobađanje Knina je prijelomni trenutak Oluje. Poraz tamošnjih pobunjeničkih snaga, ističu stručnjaci, nezaustavljivo se prelijevao na cijelu bojišnicu te je snažan prodor hrvatskih snaga izazvao svojevrstan domino-efekt u kojem su pobunjeničke snage doživljavale poraz za porazom.
Oluja završila na Baniji
Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Dva dana kasnije generalu Petru Stipetiću predaje se cijeli takozvani kordunski korpus s 5000 vojnika sa svim naoružanjem. Tom predajom Oluja je formalno završila, a oslobođeno je oko 11.000 četvornih kilometara zemlje te su spojen i hrvatski sjever i jug.
Tijekom Oluje poginulo je 239 branitelja, a 1430 sudionika je ranjeno.
Hrvatska se vojska borila protiv 40.000 pobunjenika. Oni su imali 400, a Hrvatska vojska 350 tenkova. Što se tiče topova, hrvatska vojska imala ih je 800, a srpski pobunjenici 350. Zračne snage HV-a imale su 30 zrakoplova i helikoptera, a pobunjenici njih 22 do 25.
Po procjenama UNHCR-a, prostor koji su četiri godine držali pobunjenici napustilo je 100.000 Srba.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Oluja je izmijenila tijek povijesti i zbog toga se danas o njoj uči u američkim vojnim školama kao o akciji koja je dobro vođena, uvježbana, dobro opremljena i provedena", kazao je prije nekoliko godina tadašnji američki ministar obrane Jim Mattis, inače vojni strateg i iskusni ratnik, koji je prošao ratove u Afganistanu i Iraku te Zaljevski rat.
O abecedi operacije Oluja 95 detaljno je pisao vojnostručni magazin Hrvatski vojnik.
Sjena ratnih zločina
Oluja je bila legalna i legitimna oslobodilačka akcija, no nažalost nad građanima Hrvatske srpske etničke pripadnosti za vrijeme i poslije operacije Oluja pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili počinili su ratne zločine, a organizacije civilnog društva učestalo upozoravaju da najveći broj njih nije procesuiran iako su ubijene stotine civila, spaljeno više tisuća kuća i izbjegle tisuće građana.
Međutim, Državno odvjetništvo redovito odbacuje primjedbe da se ne procesuiraju ratni zločini počinjeni tijekom operacije Oluja i poslije nje, kao i primjedbe da nakon što je Haški sud oslobodio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača nitko nije odgovoran za zločine koji su pratili akciju oslobađanja okupiranog hrvatskog teritorija.
Pročitajte i ovo
Oluja je inače označena i kao najveća kopnena operacija u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Omogućila je završetak opsade Bihaća zbog čega ima i humanitarnu dimenziju te donošenje dvaju mirovnih sporazuma - Erdutskog, kojim je omogućena mirna reintegracija okupiranog dijela hrvatskog Podunavlja, te Daytonskog, kojim je završen rat u susjednoj BiH.
