Hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)
Hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL) Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U akciji Oluja za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200.000 ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.


Na današnji dan prije 24 godine postignut je najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

Vezani članci Slika nije dostupna Prošlo je 18 godina, a nema popisa žrtava i zločina! Slika nije dostupna Evo kako se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježio diljem Hrvatske

“Oluja je izmijenila tijek povijesti i zbog toga se danas o njoj uči na američkim vojnim školama kao o akciji koja je dobro vođena, uvježbana, dobro opremljena i provedena ”, ovim riječima je hrvatskog ministra obrane i nekadašnjeg zapovjednika 4. gardijske brigade, u Pentagonu 2017. dočekao tadašnji američki ministar obrane Jim Mattis. Njegova riječ ima težinu jer je vojni strateg, prekaljeni ratnik, koji je prošao ratove u Afganistanu, Iraku, Zaljevski rat.

"Ulazak u Knin i podizanje hrvatske zastave bio je zaista nezaboravan povijesni trenutak, svi smo bili uzbuđeni i sretni. Knin je oslobođen za 31 sat, a operacija Oluja završila je za 84 sata. U rješenjima koja su primijenjena tijekom operacije oslobađanja došla je do izražaja spremnost i sposobnost Hrvatske vojske da u kratkom vremenu smjelim i neočekivanim potezima slomi otpor protivničke strane. Oluja sa stajališta vojnog umijeća i doktrine po kojoj je izvedena bez ikakve dvojbe pripada nečemu što možemo nazvati vrhunski provedenom operacijom", rekao je 2018. o operaciji Oluja i sam ministar Damir Krstičević u razgovoru za Express.

Oluja je službeno trajala od 4. do 7. kolovoza 1995. U sastavu Hrvatske vojske bilo je 50.000 ljudi, a mobilizirano je još 100.000. Osim Hrvatske vojske, u Oluji je sudjelovala Hrvatska policija. Između 150.000 i 200.000 ljudi bilo je u zoru 4. kolovoza, nakon niza bezuspješnih pregovora sa pobunjenim Srbima, spremno napokon okončati rat i vratiti okupirani teritorij u sastav Hrvatske. Nakon ratnog zrakoplovsta koje je uništilo veze tzv. Republike Srpske Krajine, na bojišnici dugoj gotovo 700 kilometara akcija je krenula iz 30 pravaca istovremeno.

Već drugog dana operacije 80 posto planiranih zadaća je obavljeno. U 84 sata oslobođeno je više od 10.000 četvornih kilometara. Obrana pobunjenih Srba raspala se u nekoliko sati.

Oluja se slavila u cijeloj zemlji. Posebno emotivne slike dolazile su iz Knina, hrvatskog kraljevskog grada koji je četiri godine bio sjedište pobunjenih Srba. U njega su prvi, oko 10 sati ujutro, ušli pripadnici 7. gardijske brigade, Pume, a dva sata kasnije u Knin su stigli i Pauci, odnosno 4. gardijska brigada. Dan poslije u Knin je ušao i tadašnji predsjednik Franjo Tuđman i na kninskoj tvrđavi podigao hrvatsku zastavu.

Koliko je Oluja bila munjevita govori i izjava pobunjenog Srba koji za Oluju nije znao 20 dana.
''Bila je neka čudna tišina nad Krajinom, popnemo se na vrh Klekovaču da pogledamo što se zbiva, kad na kninskoj tvrđavi vijori se šahovnica. Bili smo u šoku, ali još nismo znali ili nismo htjeli znati što se dogodilo. Šahovnica je značila da je Knin pao, ali što je bilo sa Krajinom, nismo znali. Moja borbena grupa od pet vojnika imala je specijalne zadatke na čuvanju osmatračnica po Dinari i bili smo izdvojeni. Kretali smo se po šumama i gorama, teren smo znali odlično. Hranili smo se na terenu, a samo kad smo po kuririma dobijali pozive za nove zadatke išli smo u jedinicu. Baš u poslijednje vrijeme nas nitko ništa nije obaviještavao'', ispričao je Mladen Šorgić svojedobno za srpski Blic. Tek kad je 26. kolovoza stigao u Banja Luku saznao je što se dogodilo.

S druge strane, u Hrvatskoj je zavladala euforija. Na gradskim trgovima tisuće ljudi dočekivali su vojnike koji su se vraćali kućama. Koji su od 1991., od vojnika koji su na ratišta odazili u tenisicama, izrasli u pobjedničku vojsku.

Pred Hrvatskom je tad još bila samo reintegracija istočne Slavonije.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju