Čak 78 posto zaposlenika pod stresom na radnom mjestu

Piše MojPosao.net, 08. kolovoza 2008. @ 12:34

Istraživanje o stresu među zaposlenicima u Hrvatskoj proveo je MojPosao na uzorku od više od 1000 ispitanika. Cilj istraživanja je bio saznati koliko smo pod stresom na radnom mjestu te koje posljedice ima stres na ponašanje zaposlenika.

Rezultati istraživanja: Uredski bijes

• 78% ispitanika pod stresom na svom radnom mjestu
• Pod stresom su najviše ispitanici zaposleni u 'Proizvodnji i preradi prehrambenih proizvoda', 'Izdavačkoj djelatnosti' te 'Financijskoj djelatnosti'
• 66% ispitanika kao uzrok stresa navodi svog nadređenog
• 57% ispitanika zbog stresa ima problema sa spavanjem
• 71% ispitanika smatra uredski bijes sve češćim i ozbiljnijim problemom
• Samo 6% ispitanika nije nikad doživjelo verbalne ispade u svojoj radnoj okolini

1. Stres na radnom mjestu

Istraživanje je pokazalo kako je na radnom mjestu 78% ispitanika svakodnevno pod stresom. Više žena smatra da su pod stresom (njih 81%) nego muškaraca (74%).
S obzirom na područje djelatnosti tvrtke pod stresom su najviše ispitanici zaposleni u 'Proizvodnji i preradi prehrambenih proizvoda' (90%), 'Izdavačkoj djelatnosti' (88%) te 'Financijskoj djelatnosti' (85%). Najmanje pod stresom su ispitanici zaposleni u tvrtkama čija je primarna djelatnost 'Farmaceutska' (65%), 'Drvna i papirna' (67%) te područje 'Umjetnosti i dizajna' (70%).
Stres na radnom mjestu najviše doživljavaju ispitanici na pozicijama višeg managementa (91%) i srednjeg managementa, (njih 88%), a najmanje ispitanici na poziciji pripravnika (69%).

2. Uzroci stresa na radnom mjestu

Od ispitanika koji su izjavili da doživljavaju stres na radnom mjestu, kao uzrok u najvećoj mjeri navode svog nadređenog (njih 66%) te preveliku količinu posla koji moraju obavljati (49% ispitanika). Ženama su najčešći uzroci stresa njihov nadređeni (69%) te prevelika količina posla (49%), dok su muškarcima nadređeni (62%) te nerazumni rokovi (51%).

„Previše posla, premalo vremena, neodlazak na pauzu da bi se sve stiglo, daješ maksimum, šefovi se vuku po kavama i očekuju da ostaneš prekovremeno…“, jedan je od komentara zaposlenika.

Stres zbog svog nadređenog ispitanici u najvećem postotku doživljavaju iz razloga što nadređeni ne prihvaća niti uvažava mišljenja i ideje koje su dobre (45% ispitanika) te zbog nerealnih očekivanja o vremenu potrebnom za obavljanje nekog posla (43%). Samo 20% ispitanika smatra da je njihov nadređeni korektna osoba.

Kao uzrok stresa koji doživljavaju zbog svojih kolega, najviše ispitanika (55%) navelo je kako njihovi kolege ne obavljaju posao, pri čemu to nadređeni ne primjećuje.

Neposjedovanje kompetencija potrebnih za obavljanje radnih zadataka svojih kolega, kao uzrok stresa navodi 28% ispitanika, dok njih 26% stres doživljava zbog kolega koji pauze provode ogovarajući nadređene kao i ostale kolege.

'Nerviraju me nesposobni ljudi, bez odgovarajuće spreme koji se uvijek polakome za dobiti veću lovu', komentirao je jedan od zaposlenika.

Kad je u pitanju računalna oprema, odnosno materijal, ispitanike u najvećem postotku smeta sporost njihovih računala (56%), odnosno sklonost kvarenju (36% ispitanika).

3. Posljedice stresa na radnom mjestu

Kao posljedicu stresa na radnom mjestu:

• 57% ispitanika je imalo problema sa spavanjem
• 32% ispitanika je u proteklih godinu dana barem jednom izostalo s posla
• 26% ispitanika promijenilo je posao (muškarci 24%, žene 28%)
• 19% ispitanika je počelo (ponovo) pušiti (muškarci 17%, žene 21%)
• 15% ispitanika je imalo povećanu konzumaciju alkohola
• 43% ispitanika je imalo povećanu konzumaciju slatkiša i grickalica (muškarci 37%, žene 49%)

Jednom tjedno ili češće, s verbalnim ispadima na radnom mjestu susreće se 39% ispitanika. Samo 6% ispitanika nikad nije doživjelo verbalne ispade u svojoj radnoj okolini. S verbalnim ispadima najčešće se susreću proizvodni radnici, odnosno njih 47% doživljava verbalne ispade jednom tjedno ili češće.

S druge strane 1/5 ispitanika na poziciji pripravnika nije se nikad susrelo s verbalnim ispadima na radnom mjestu.

'Jedan kolega je, nezadovoljan ocjenom svoga rada, počeo psovati i lupati po zidu, nešto što nikome nije bilo drago ni vidjeti ni čuti', napisao je jedan od ispitanika.

Za razliku od verbalnih ispada, ispitanici se na svojim radnim mjestima puno rjeđe susreću sa fizičkim ispadima usmjerenim na namještaj, odnosno računalnu opremu. Tako je čak 57% ispitanika izjavilo kako se nikad nije susrelo s fizičkim ispadom takve vrste na radnom mjestu, dok ih se 11% s takvim ispadima susreće rjeđe od jednom godišnje.

Ispitanici se još rjeđe susreću s fizičkim ispadima usmjerenim na druge kolege ili nadređenog na svojem radnom mjestu i to bez obzira na spol, iskustvo ili poziciju u tvrtki.

Iako je njih 67% izjavilo kako se nikada na svojem radnom mjestu nisu susreli s fizičkim ispadima usmjerenim na druge kolege ili nadređenog, ipak su se neki ispitanici susreli i s takvim fizičkim ispadima.

4. Vrsta reakcija u stresnim situacijama

Čak 71% ispitanika (podjednako muškarci i žene) smatra kako je uredski bijes sve češći i ozbiljniji problem, dok ih 20% smatra suprotno. Ovo mišljenje je najviše zastupljeno među ispitanicima na poziciji administrativnog radnika (78%), a najmanje među ispitanicima na poziciji pripravnika (58%).

Kada se razbjesne na poslu ovisno o situaciji ispitanici različito reagiraju. Najveći broj ispitanika (52% muškaraca i 48% žena) najčešće se uspijevaju kontrolirati te mirnim tonom riješiti razlog zbog kojeg su bijesni. Podjednako muškarci i žene (njih 47%) izađu iz ureda kako bi se 'ohladili', a u takvim situacijama 44% muškaraca te 37% žena psuje (sami za sebe). Žene puno češće briznu u plač (njih 19%), nego muškarci (1%). Najčešće psuju ispitanici na poziciji proizvodnog radnika (njih 56%), dok se s druge strane to najrjeđe događa ispitanicima na pozicijama visokog managementa (29%).

5. Posljedice na reakcije u stresnim situacijama

Među ispitanicima koji su na radnom mjestu imali gubitak kontrole, izljeve bijesa i sl., gotovo dvije trećine (njih 65%) je prošlo bez ikakvih posljedica. Od ispitanika koji su ipak morali snositi posljedice njih 60% je dobilo usmeno upozorenje, 15% otkaz, a 6% ih je moralo nadoknaditi materijalnu štetu. 19% ispitanika je navelo neku drugu posljedicu takvog ponašanja kao na primjer smanjenje plaće, degradaciju, mobbing, lošu atmosferu na poslu i sl. S obzirom na poziciju u tvrtci, bez posljedica u najvećem postotku su prošli ispitanici na poziciji savjetnika (77%) dok je otkaz dobilo najviše ispitanika na poziciji visokog managementa (njih 16%).

6. Kako smanjiti stres na radnom mjestu

Kao rješenje za smanjenje stresa na radnom mjestu, ispitanici u najvećoj mjeri navode potrebu veće usmjerenosti poslodavca na njihov profesionalni razvoj (51%). Slijede ispitanici, njih 38%, koji smatraju da bi za smanjenje stresa pomoglo to kada bi s posla odlazili na vrijeme. Od ostalih rješenja za smanjenje stresa na radnom mjestu ispitanici su naveli: priznanje za obavljen posao, potrebu postojanja 'kućnog reda', priliku da ih se sasluša, više kraćih odmora tijekom posla te bolje radno okruženje i međuljudske odnose.