Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Mnogi hrvatski visoki dužnosnici imali su povlaštene odnose s europskim bankama, no takvu povlasticu građani nisu mogli koristiti.


Ali, od prvog radnog dana nove godine, Hrvati mogu slobodno i neograničeno ulagati štednju u strane banke, ali i uzimati kredite, primjerice za kupnju stana. Na štedne uloge u razvijenom susjedstvu kamate na štednju su manje, ali su kamate na kredite izrazito niže. Postavlja se pitanje može li nova mjera ugroziti hrvatske bankare.

Vezani članci Zdenko Adrović Od 1. rujna velika promjena na tekućim računima: Šef udruge banaka objasnio detalje Ilustracija Zadnja prilika prije šoka? Veliki broj građana odlazi u banke i traži kredite

Kada europske banke sutra ujutro otvore vrata, one domaće ne strepe da će u njih pohrliti hrvatske štediše koji sada imaju mogućnost otvaranja računa u inozemstvu.  U Hrvatskoj je prosječna kamata na štedni ulog 4 posto, a banke u Uniji nude između 2 i pol i 4 posto. Zato one u Srbiji daju i više od 7 posto.

>> Od danas Hrvati mogu dizati kredite u inozemstvu

Kamate najviše u Srbiji

'Kamate su nešto više u Srbiji zbog toga što su i rizici veći, nestabilan je financijski sustav i rizici su zemlje veći nego što su u Hrvatskoj', napominje ekonomski analitičar Damir Novotny. No, treba misliti na još nešto prije pražnjenja lisnice jer većina zemalja europske unije ima porez na kamate.

Bila bi preporuka da se naši sugrađani strpe do ulaska u Europsku uniju. Tada će se doista moći obratiti bilo kojoj od europskih banaka gdje budu našli povoljnije uvijete za svoje potrebe

Također, od sada su dostupni i primamljivi zapadnoeuropski stambeni krediti.  U Austriji je prosječna kamata 2,9 posto, Sloveniji 3,6, Italiji 3,75, Mađarskoj 3,9 dok je u Hrvatskoj visokih 6,3 posto. No, do tako povoljnih kredita Hrvati ipak neće lako.

Treba se strpiti do ulaska u EU

'Druga zemlja će vrlo teško doći i ići u problem plijenidbe bilo pokretnine bilo nekretnine nego će jednostavno uputiti u banku u matičnoj zemlji za taj kredit. Drugim riječima najvjerojatnije ga neće odobriti što ne znači da ne može, ističe Zoran Bahoček iz Hrvatske udruge banaka.

Novotny tvrdi da bi liberalizacijom mogli profitirati oni kojima se ne žuri uzeti kredit. 'Pa bila bi preporuka da se naši sugrađani strpe do ulaska u Europsku uniju. Tada će se doista moći obratiti bilo kojoj od europskih banaka gdje budu našli povoljnije uvijete za svoje potrebe', napominje.

Gužve na granicama zbog onih željnih pogodnijih kamatnih stopa, bilo za kredite, bilo za štedne uloge čini se ipak neće biti. No oni dovoljno uporni i strpljivi svoju bi kunu nakon liberalizacije ipak mogli dodatno oploditi.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju