Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ozbiljne mjere štednje čekaju i Hrvatsku. Novac koji posuđujemo, upozoravaju bankari, ne smijemo više trošiti na krpanje rupa, već ulagati u proizvodnju i profitabilne sektore. Jedino će nas tako, kažu, zaobići sudbina Grčke.


Ono od čega mnogi strahuju - propast eurozone - neće se dogoditi. Iako ozbiljna, kriza je samo prolazna, ustvrdili su bankari na godišnjoj skupštini Hrvatske udruge banaka.

'Za sada su trendovi i indikacije takvi da će ona opstati u ovom ili onom obliku', kazao je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Vezani članci Bolnički krevet, ilustracija Vlada objavila uznemirujuće podatke: Više od 80 posto zaraženih nije cijepljeno, među umrlima čak 78 posto Koronavirus, ilustracija - 1 Nacionalni stožer objavio: U Hrvatskoj je danas 1373 nova slučaja zaraze, 15 ljudi je preminulo

Za razliku od razdoblja prije krize, sada postoje mehanizmi koji jamče financijsku stabilnost. Europski fond za stabilizaciju ima dovoljno sredstava za spas posrnulih zemalja poput Grčke.

Iako bankari tvrde da Hrvatska nije u sličnoj situaciji, vanjski dug premašio je BDP. Novac posuđujemo kako bismo krpali rupe, a ne ulagali u proizvodnju i profitabilne sektore. Potezi koji će kad tad doći na naplatu. Guverner Željko Rohatinski danima upozorava da je došlo krajnje vrijeme da svi zajedno sjednu i da se dogovore kako ćemo dalje. 

Pokrivanje deficita dodatnim tiskanjem kuna nije rješenje kojemu je sklon Velimir Šonje.

'Stanje je vrlo ozbiljno, toliko ozbiljno da u prvih 3-4 mjeseca iduće godine treba očekivati jedan ozbiljan program fiskalne štednje', kaže Šonje.

Bit će to težak zadatak na početku mandata nove Vlade. Bolne rezove o kojima se sada samo na veliko govori uskoro će trebati - i provoditi.