Ministar financija Slavko Linić upozorio je danas da Hrvatsku očekuju snažniji rezovi u slučaju da se Europskoj komisiji ne svidi plan smanjenja proračunskog deficita, koji je premašio europski limit od 3 posto. Kazao je i da će pregovori s Bruxellesom o tome planu biti teški.
Pročitajte i ovo
Već mnogo znaju
Junaci priče Provjerenog prava su inspiracija: Idu u školu i vrtić, a već su napravili prve korake prema poduzetništvu
Bit će i rezanja
Zbog prevelikog deficita stiže novi porezni udar?
Na skupu o hrvatskoj ekonomskoj politici u organizaciji Hrvatskih izvoznika najavio je da će tijekom sljedeće godine ponovno pokušati načeti temu uvođenja poreza na nekretnine, a okupljenima je poručio da u ovom trenutku nema dodatnog prostora za smanjenje poreznog opterećenja i cijene rada.
>> Hrvatska po uvjetima poslovanja lošija od Kosova!
Osvrnuo se i na izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja 'Doing Business' koje je pokazalo da Hrvatska u segmentu za koje je nadležno Ministarstvo financija ima visok rang te je ustvrdio kako da u idućoj godini taj rang može biti samo još bolji.
Hrvatska je u danas objavljenom izvješću 'Doing Business 2014.' ove godine skliznula na 89. mjesto među 189 zemalja svijeta, dok je lani bila 84. među 185 zemalja. Pritom je u pet područja postigla napredak, dok je u pet nazadovala ili stagnirala.
'U onom dijelu gdje utjecaj ima Ministarstvo, po svim kriterijima, kad je u pitanju porezna politika, naplata, urednost na tržištima, mi smo visoko u odnosu na ukupni rang koji imamo, znači negdje između 30. i 40. mjesta. To znači da porezna uprava, carina i Ministarstvo financija čine sve da kriteriji po kojima nas se ocjenjuje budu što bolji', izjavio je Linić nakon poslovnog skupa udruge Hrvatskih izvoznika.
Izvješće Svjetske banke pokazuje da je od lipnja 2012. do lipnja 2013. Hrvatska poboljšala svoju poslovnu regulativu provođenjem reformi u pet područja, više nego u bilo kojoj drugoj godini od 2007. u području pokretanja poslovanja, plaćanja poreza, međunarodnog trgovanja, izvršenja ugovora i rješavanja nelikvidnosti.
Najviše je, sa 42. na 34. mjesto, Hrvatska napredovala po plaćanju poreza jer je olakšala plaćanje socijalnih doprinosa putem elektroničkog sustava i smanjila izdvajanja za šume i Hrvatsku gospodarsku komoru. S druge strane, najveći pad u ovogodišnjem izvješću 'Doing Business', Hrvatska je zabilježila u području zaštite ulagača, s lanjskog 139. na 157. mjesto.
Za iduće izvješće 'Doing Business', istaknuo je Linić, naš rang može samo biti ispod 30. mjesta.
'Mi ćemo dati svoj obol tome da Hrvatska popravi svoje mjesto i vjerujem da će to i gospodarstvenici koji sudjeluju u anketama to znati ocijeniti. No, očito je da u onom drugom dijelu, a to je brzina investicija, dobivanja dozvola i ostalog, još treba nešto učiniti', rekao je Linić.
Na novinarski upit znači li to da se njegovi drugi kolege iz Vlade moraju više potruditi, Linić odgovara kako on smatra da svatko treba raditi svoj posao. 'Ja polazim da svatko treba raditi svoj dio posla, jer itekako je važno poslati poruku da je Hrvatska dobrodošla i prihvatljiva za investicije', izjavio je Linić.
No, dodaje, uvijek postoji pitanje što poduzeti, jer je primjerice Zakon o strateškim investicijskim projektima nailazio na ogroman otpor zbog straha u lokalnim zajednicama da će biti isključeni iz planiranja.
'Moramo shvatiti da imamo previše onih koji odlučuju i da je zbog toga to usporeni proces. Kod 'Doing Businessa' broje se dani, broje se sati, prema tome moramo znati što nam je interes', izjavio je Linić i dodao da 'moramo shvatiti hoćemo li robovati procesima ili ćemo ubrzavati te procese'.
'Vlada ih pokušava ubrzati, ali vidite da Zakon o strateškim investicijama donosimo devet mjeseci, a to je ono što se ocjenjuje. Moramo shvatiti i koja je sposobnost hrvatskog društva za reforme i koliko se mi zajednički možemo naći na pojedinim programima i projektima i krenuti dalje', zaključio je Linić.
Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, uz ogradu da nije detaljno proučio izvješće Svjetske banke, kazao je da je ono što je to izvješće pokazalo 'više manje bilo za očekivati, jer nije bilo nekih velikih pomaka, a imamo i pad BDP-a'. (D.M./J.F./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook