Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministar financija Slavko Linić kaže da je za smanjenje proračunskog deficita nužno povećati proračunske prihode, a to je moguće povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine.


Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, što ne znači da neće biti daljnih rezova i ušteda, rekao je ministar financija Slavko Linić na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u povodu objavljivanja Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine.

>> Europska komisija priprema izvješće o hrvatskom deficitu

>> Hrvatska je sve zaduženija, no smanjujemo proračunski deficit

Vezani članci Slika nije dostupna Evo kada će zapravo Europa preuzeti nadzor nad hrvatskim financijama Slika nije dostupna Oporba o deficitu: Očekivana posljedica izostanka reformi

Prihodi mogu porasti povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je Linić, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti.

Osnovnim problemom ipak drži izostanak gospodarskog rasta te tvrdi da bi rast od tri posto u potpunosti riješio problem s prevelikim proračunskim manjkom.

Ministar financija smatra da je manjak iznad granice koju propisuje regulativa Europske unije posljedica pogrešne politike od 2009. do 2011. godine. U tom razdoblju država je, po njegovom mišljenju, provodila politiku neracionalnog zaduživanja koju nisu pratile reforme.

Tvrdi da su ti trendovi preokrenuti dolaskom aktualne Vlade koja, kako je rekao, provodi reforme i politiku štednje stvarajući tako temelje za konsolidaciju javnih financija.

Linić očekuje da će se Vlada s Europskom komisijom uspjeti dogovoriti o mjerama svođenja proračunskog deficita ispod granice od tri posto. Te bi se mjere trebale znati u siječnju, nakon čega ih u sljedeća tri mjeseca treba provesti.

Prema danas objavljenim podacima statističkih ureda EU i Hrvatske, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.

Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook