Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u petak da je hrvatska Vlada još uvijek spremna razgovarati sa Srbijom o povlačenju međusobnih tužbi za genocid pred najvišim europskim sudom, ali samo ako se ostvari 'dramatičan' pomak u vezi s otkrivanjem sudbine nestalih u Domovinskom ratu.
'Partnerima iz Srbije rekli smo kako mogu vrlo lako osigurati da sjednemo za stol i odlučimo što ćemo s tužbama ako osiguraju podatke o nestalima', rekla je Pusić u intervjuu za Media servis.
Hrvatska otkrivanje sudbine još 1.674 nestalih i zatočenih osoba u ratu od 1991. do 1995., suđenja za ratne zločine i povrat ukradenog hrvatskog kulturnog blaga već dugo postavlja kao glavne uvjete za moguće povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije pred Europskim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu.
Čelnici HNS-a glasno rekli 'PROTIV'
Iako se na sva tri problema 'nešto pomaklo' i 'nešto radi', Pusić je istaknula da je potrebno učiniti puno više u vezi sa sudbinom nestalih. 'Tu bi se trebao dogoditi dramatičan pomak. Radi se o ljudskim sudbinama i ta je tema preznačajna i preljudska, za sve ostalo možemo tražiti rješenja kasnije', ustvrdila je šefica hrvatske diplomacije.
Srbijanski premijer Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da bi sudski epilog uzajamnih tužbi Srbije i Hrvatske za genocid bio najbolje rješenje jer bi se tako taj problem prestao politizirati. Pusić je odbacila njegovu ocjenu da Hrvatska nije sposobna za ozbiljne, povijesne korake, dok je Srbija pokazala hrabrost i spremnost za povlačenje tužbe.
'Hrvatska nema posebne potrebe za hrabrošću, ali ima potrebe za podacima o nestalima', odgovorila mu je Pusić u intervjuu.
Usmena rasprava u povodu uzajamnih tužbi za genocid Hrvatske i Srbije trebala bi se pred ICJ-em održati početkom ožujka iduće godine. Zagreb tvrdi da je nad hrvatskim narodom od 1991. do 1995. počinjen zločin genocida, što Beograd odbacuje i u protutužbi tvrdi da je oslobodilačka akcija hrvatskih snaga Oluja 1995. 'izvanredan primjer takvog ponašanja'.
'Nismo se obvezali na prekid, nego na zastoj protiv Ljubljanske banke'
Ministrica Pusić govorila je i o sporu sa Slovenijom oko Ljubljanske banke. 'Hrvatska se memorandumom o Ljubljanskoj banci nije obvezala na prekid sudskih postupaka protiv te banke pred hrvatskim sudovima i ustraje na zastoju od najviše dvije godine u kojem je moguće postići rješenje, uključujući i arbitražu', rekla je.
'Slovenci žele da se postupci prekinu, ali po našem mišljenju to nije sastavni dio onoga što smo potpisali', izjavila je Pusić.
Podsjetila je kako Zagreb i Ljubljana različito interpretiraju zastoj - slovenska strana tumači ga kao prekid postupka i rješavanje pitanja prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci u sklopu sukcesije, a hrvatska kao privremeni zastoj od maksimalno dvije godine.
'To je više nego dovoljno da riješimo taj problem, uključujući i odluku da idemo na arbitražu', rekla je šefica hrvatske diplomacije.
Pusić se prije tjedan dana u Zagrebu susrela sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem, a rezultat razgovora je bio tek da se ne slažu u interpretaciji zastoja i da će nastaviti razgovore.
Erjavec je dan poslije u Ljubljani izjavio da je Slovencima arbitraža neprihvatljiva i hrvatsku stranu optužio da 'nema volje' riješiti problem u skladu s memorandumom koji su u ožujku u Mokricama potpisali hrvatski premijer Zoran Milanović i tadašnji predsjednik slovenske vlade Janez Janša.
Šef slovenske diplomacije ustvrdio je da je slovenska strana potpisala memorandum vjerujući da će hrvatska vlada prekinuti sudske postupke protiv Ljubljanske banke i najavio da će Ljubljana inzistirati da se presude, ako do njih dođe, ne mogu provesti.
'Do kraja ovog mandata Vlada ne treba uvoditi nikakve nove poreze'
Govoreći o radu Vlade, Pusić je izjavila da do kraja ovog mandata ne bi trebalo uvoditi nikakve nove poreze, pa tako ni porez na nekretnine, već je nužno osigurati i razviti pozitivnu investicijsku klimu koja će onda omogućiti i veće prihode proračuna.
Jedno od pitanja u emisiji Media Servisa bilo je vezano uz probleme hrvatskog gospodarstva koje stagnira te nema investicija i sve je veća nezaposlenost, budući da je to resor koji u koalicijskoj Vladi pripada HNS-u.
Pusić ističe kako je najveći problem u Hrvatskoj investicijska klima jer će svaki investitor, kad vidi problem u pravnom okviru države, jednostavnosti procedure, stabilnosti institucija te političkih okolnosti, najprije pogledati 'ima li u blizini neka zemlja koja nudi povoljnije uvjete'.
'Naša glavna zadaća je osigurati i razviti pozitivnu investicijsku klimu', naglašava Pusić koja upravo zbog toga smatra da ne treba uvoditi porez na nekretnine. 'Što se tiče poreza na nekretnine, mislim da je sada zaista jasno da do konca ovog mandata ne bi trebalo ići ni sa kakvim novim i dodatnim porezima, upravo iz perspektive ove investicijske klime', ocijenila je.
Naglasak treba biti, i u tome se svi slažemo, na stvaranju bogatstva, na omogućavanju ljudima da investiraju i stvaraju nova radna mjesta, dodaje. 'Kroz to se jača i prihodovna strana (proračuna), gdje se mogućnost dobivanja više novca iz poreza ne osigurava time da uvodite nove, veće poreze, nego time da više ljudi radi, da je više tvrtki uspješno i da se smanji nezaposlenost i poveća zaposlenost. I da se iz tog izvora onda rješavaju problemi', naglašava.
U koaliciji nema trzavica, više ljudi više zna
Činjenicu da ministar financija Slavko Linić i dalje najavljuje mogućnost uvođenja poreza na nekretnine u idućoj godini, Pusić ne vidi kao trzavice u vladajućoj koaliciji već kao 'jednu od prednosti koalicijskih vlada'. 'Više ljudi više zna i rezultat koji proizlazi, upravo iz razgovora i mogućnosti uzajamnog korektiva, na kraju je kvalitetniji', rekla je.
Ljudska prava u opasnosti
U nedjelju će građani na referendumu odlučiti hoće li u Ustav ući definicija braka kao zajednice muškarca i žene, a Pusić je ponovno istaknula važnost izlaska na referendum i glasanja 'protiv'.
Građani na referendumu, naglasila je, odlučuju 'hoće li Hrvatska prvi put u svojoj povijesti u Ustav unijeti diskriminaciju i Ustavom omogućiti državi da se miješa u privatnu sferu svakog građana'.
'Time vi otvarate vrata, na ustavnoj razini, da vam država ulazi u privatni život', upozorava.
Potpredsjednica Vlade naglašava i da se referendumom otvara mogućnost da u budućnosti prava nijedne manjine više nisu sigurna. A ako prava manjina nisu zaštićena, upozorava, onda su ljudska prava općenito u velikoj opasnosti.
'Nažalost, povijest nas uči da ako čovjek nije spreman založiti se za prava neke manjine kojoj sam ne pripada, vrlo brzo će diskriminacija doći do vas osobno, odnosno do svakog pojedinca. Jer, ovisno o tome koji kriterij upotrebljavate, svako od nas pripada nekoj manjini, bilo dobnoj, obrazovnoj, političkoj, regionalnoj, etničkoj', poručila je. (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
